Foto: blic.rs
Ovo djelo je prva Brozova biografija u izdanju Muzeja istorije Jugoslavije, ujedno i jedna od prvih multimedijalnih knjiga u srpskoj muzeologiji.
Pored tekstova koji sažeto opisuju Titov život i njegovu istorijsku ulogu, i fotografija, knjiga obiluje arhivskim i ličnim dokumentima, snimcima govora, dokumentarnim TV serijama i drugim audio-video materijalom koji čitaoci mogu preuzeti preko aplikacije „QR code reader“.
– Bio je bravar, ambiciozni partijski aktivista, dobar mačevalac, vođa antifašističkog otpora u Jugoslaviji, strastveni lovac, diktator, ljubitelj duvana i jahanja, neprikosnoveni lider država koje nisu pripadale nijednom hladnoratovskom bloku, fotogaf i pijanista, vizionar jugoslovenskog puta u komunizam, hedonista, „srbomrzac“ i „najveći neprijatelj hrvatskog naroda“ u istom trenutku, egzekutor političkih neistomišljenika, najveći humanista i borac za slobodu ugnjetenih i malih u 20. vijeku – sažeto navodi Marković.
– Skoro da nema slučaja, jedini za koji ja znam je Ataturk, da narod pamti bivšeg diktatora tako dugo i s toliko toplih emocija, verovatno zato što su naslednici bili mnogo gori i nisu dorasli njegovim maršalskim čizmama – dodaje Marković.
– Kriza je počela već u jesen 1979, pa je ispalo da je sve bilo bolje dok je bio živ. Imao je sreće kao i uvijek u životu, da ga promaši bomba na Sutjesci, da preživi Drvar, nekoliko Staljinovih atentatora… Neki se rode srećni, ali treba to znati i iskoristiti – zaključuje Marković.
Rođendan
Na krsnom listu je upisan 7. maj, a na policijskom kartonu 6. mart 1892. kao datum Titovog rođenja. Izjavio je da mu datum rođenja nije važan i za datum obilježavanja svog rođendana prihvatio je, na osnovu predloga saradnika, 25. maj – datum koji se prvi put pominje u dokumentima iz vremena kada je bio vojnik austrougarske vojske.
Marković o Titu: Istine i zablude
Šta mu se ne može osporiti?
– Njegov najveći uspjeh je blistava spoljna politika. Rijetko kada je tako mala zemlja igrala tako veliku ulogu na međunarodnoj sceni.
Šta su zablude o njemu?
Zabluda je da je za njegovog vremena sve bilo dobro. Raspad zemlje i propadanje privrede su počeli za njegovog života, a izbor ljudi koji su ga naslijedili je djelimično bila i njegova greška.
S kim bi se mogao uporediti?
– Po mom mišljenju, mogao bi se uporediti sa Ataturkom ili Cedungom. Međutim, države koje su oni stvorili i dalje traju. Njegova država je propala.
Da li je još za života izgubio političku moć?
– Dejan Jović smatra da je Tito izgubio svaku moć u unutrašnjoj politici sedamdesetih godina, kada je pretvoren u doživotnog predsjednika i živi simbol države i partije, ali bez ikakvih stvarnih mehanizama vlasti.
Učešće u ratu
Jedna od kontroverzi vezana za Tita je njegovo učešće u Španskom građanskom ratu (1936-1939). Po dokumentima Kominterne, on nije bio u Španiji, nego je aktivno radio na jačanju KPJ, ilegalno djelujući iz inostranstva – Beča, Pariza i Moskve.
„Tito – kratka biografija“ je hronološki podijeljena po bitnim godinama i razdobljima u životu Josipa Broza, a pred čitaocima je izbor građe kojom je stvorena Titova legenda.
Lažna imena
Na putovanjima po Evropi koristio je lažne pasoše: švedski na ime Džon Karlson, kanadski sa imenom Spiridon Mekas i jugoslovenske na ime Pavao Verthajm i Slavko Babić.
Istoričar ističe i interesantnost Brozovog groba, skromne grobnice bez ideoloških oznaka, za koji smatra da predstavlja gral jugonostalgije. On kaže i da je Tita do kraja života pratila sreća.
Izvor: Sonja Šulović, blic.rs
