Piramida sunca iznad Visokog
Radovi na brdu Visočica iznad Visokog, od prije deset godina prozvanom Piramida sunca, godinu dana kasnije su obustavljeni jer su nadležni procijenili da bi se prekopavanjem piramidolikih, šumovitih padina dugih po 365 metara, mogao ugroziti nesporni arheološki lokalitet na kruni brda – ostaci srednjevjekovne tvrđave Visoki, moćnog uporišta kralja Tvrtka, koja se u dokumentima spominje polovinom četrnaestog vijeka a vjerovatno je i znatno starije.
Kompjuterska simulacija tvrdjave Visoki
Prije toga na više mjesta su izvršena određena otkopavanja i provjere koje su pokazale veoma zanimljive detalje. Najinteresantnije su svakako stijene otkrivene na istočnoj okomitoj padini brda do kojih se sa kolskog puta stiže uz oko četiri stotine primitivnih stepenika. Tu se u borovoj šumi ukazuju neobične stijene, ogromne, dosta pravilno, pod uglom od oko šezdeset stepeni, uz padinu poređane ploče. Moj mladi vodič Muhamed Delić, jedan od trojice koje Fondacija arheološki park bosanska Piramida sunca ima u ovom trenutku, veli da da je to neka vrsta okamenjenog betona, u svakom slučaju rijetkog kamena kojeg nema nigdje uokolo sem na ostalim piramidama i lokalitetima za koje se smatra da nijesu djelo prirode.
Na ulazu u tunel Ravne po cio dan vrve radoznalci
Kad je vlast zabranila radove na Visočici pažnja je usredsređena na brdo Plješevica na kojem se i sada radi i na kojem su već napravljena najobimnija istraživanja i otkopavanja. Sem na više mjesta otkrivenih simetričnih naslaga kamena, zidova sitnozrnastog pješčara i kaldrma na kojima i savremeni keramičari imaju šta naučiti, ovdje su vršena georadarska snimanja, bušena i istraživana utroba brda. Sve, kako tvrde, ukazuje da na brdu postoje pravilne, u koncentričnim krugovima složene stijene i unutrašnji otvori i odaje koji, pored ostalog, kriju i zrače neku moćnu energiju, dotle da na ovim visovima i snijeg prije okopni nego dolje u dolini, u podnožju brda.
Neobični znaci na neobilnom kamenju u tunelu Ravne
Naporedo sa radovima na brdu Plješevica iliti Piramidi meseca, intenzivno se radi i na istraživanju sistema podzemnih prolaza i tunela za koje se takođe vjeruje da imaju neke veze sa piramidama, da ni tu priroda nije umiješala prste, ali ni da su to ostaci nekakvih drevnih rudokopa jer nema ni traga od bilo kakve rude.
Slojevi kamena u podnožju Piramide mjeseca
Za sada se radi na dva lokaliteta – u krugu bivšeg Kožarsko-tekstilnog kombinata, gdje još nema pristupa bez posebnih propusnica, i na poznatom visočkom izletištu Ravne:
„I po onome što je do sada otkriveno i po onome što je ovdje sačuvano kao predanje, vjeruje se da se u ovoj dolini krije čitava mreža podzemnih puteva koji povezuju piramide“, kaže Muhamed Delić. „U tom pogledu su naročito indikativni tuneli na brdu Ravne na oko dva kilometra prave linije zapadno od Piramide sunca ka kojoj su svi prolazi i usmjereni…“
Vodič Muhamed Delić pored neobičnog kamenja otkopanog u tunelu Ravne
Posjetioce i znatiželjnike, koji vazdan vrve ako je vrijeme lijepo, pred ulazom sačekuje stražar Edo, jedan od onih koji danonoćno čuvaju i bdiju nad ovim gradilištem. Svima najprije dijeli žute i crvene plastične kacige, potom pali moćni agregat i pred grupom kreće uskim, osvijetljenim, rudarski podgrađenim i obezbijeđenim hodnicima u kojima se gdjegdje ni oni osrednjeg rasta ne mogu normalno ispraviti a da glavom ne dotaknu tavanicu.
Ko bi posumnjao da ovo nije tvorila ruka – jedan otkopani sloj na Piramidi mjeseca
Do sada je kroz poroznu, pjeskovitu podlogu raščišćeno i podgrađeno oko dvjesta pedeset metara, što glavnog, što bočnih tunela. Sem dosta rijetkih, uobičajenih pećinskih ukrasa, pažnju naročito privlači neobično krupno kamenje na čijim se glatkim kao brušenim površinama primjećuju neki čudni tragovi i znaci nalik na neko nauci do sada nepoznato pismo. Niko do sada nije uspio da rastumači njihovo značenje ali je nesumnjivo da su veoma stari i da se ne mogu upoređivati sa drugim sličnim pećinskim porukama i crtežima.
Da pozavidi svaki keramičar- pločnik na vrhu Piramide mjeseca
U glavnom tunelu ima nekoliko pravilno i na jednakom rastojanju raspoređenih raskrsnica na kojima se pod uglom od devedeset stepeni desno i lijevo granaju manji tuneli i otvori za ventilaciju, što vodiči tumače kao nepobitan dokaz da sve ovo nije igra prirode nego djelo ljudske ruke i potrebe.
„Slični su i tuneli u krugu KTK, ali oni još nijesu potpuno spremni i dostupni za posjete“, veli Muhamed Delić, koji objašnjava da je u tim tunelima nekada bilo skladište hemikalija za štavljenje i preradu kože, a da to, ustvari, predstavlja prolaze kojima se stizalo do utrobe Piramide mjeseca, odnosno do podnožja brda Plješevica.
Ko da posumnja da ovo nije radila ljudska ruka – dio kaldrme na Piramidi mjeseca
Posao cvjeta
I dok se stručnjaci, ali i dokoni namjernici preganjaju oko visočkih piramida, oni vještiji su prionuli na posao i na vrijeme shvatili da se tu može ubrati para. To je posebno vidljivo u podnožju brda Plješevica, odnosno Piramide mjeseca gde je postavljeno već nekoliko ugostiteljskih i drugih prodajnih objekata za suvenire i drugo što može privući pažnju sve brojnijih turista i namjernika. Dževad Fejzić, tako, na svom imanju u podnožju brda poziva na predah u hladovini guste šume, a kad nema gostiju u blizini i sam otkopava jedan mozaik stijena i pokazuje ga radoznalima. One, pak, koji se pješke popenju, na brdu, na lijepoj zaravni, dočekuje Senad Begovac koji, sem što je dopustio da mu se imanje prekopava i što i sam u tome učestvuje, hladi piće za umorne posjetioce a gdjekad i jagnje na ražnju okrene…
Otkopi na vrhu Piramide mjeseca
Dobrovoljci
Goran Čakić tvrdi da su ovdje do sada najviše posla završili dobrovoljci i entuzijasti, oni koji vole Visoko i žele da od ovoga naprave trajnu atrakciju. Oni koji primaju platu takođe zavise od dobrotvora i od onoga što se kao donacija slije u kasu Fondacije, a najveći donator do sada je nesumnjivo Samir Osmanagić.
U podnožju Piramide mjeseca već cvjeta posao ugostitelja i trgovaca
Budo Simonović
