Foto: novosti.rs
Prolaznici koju su minulog vikenda kretali ka zaleđu Herceg Novog zastajali su zbunjeni slikom koju su vidjeli. Na padinama Orjena gradilište, ali sasvim neobično.
Nema huke građevinskih mašina niti tutnje teški kamioni, ne izliva se beton. Umjesto toga, padinom su se u tišini razmiljeli učesnici prve radionice za izgradnju suvomeđa koju je organizovao ovdašnji PK „Subra“. Donose i ugrađuju kamen, popravljaju staru i podižu novu suvomeđu. Neprikosnoveni učitelj je vitalni Leso Mandić (84), zidar iz obližnjeg sela Kameno, a vođa radionice načelnik sekcije za markacije u PK „Subra“ Željko Starčević.
– Pokušavam da okupim što raznolikiji skup volontera kako bismo ukazali javnosti da suvomeđe mogu i moraju ostati, kao dio svakodnevice, savremeni način poimanja prostora i održive gradnje. Posebno u vremenu kada kamen i kamena gradnja ubrzano nestaju iz urbanih, ali i ruralnih sredina, iako su spona sa hiljadugodišnjom istorijom i tradicijom mediteranskog kulturnog kruga – kaže Starčević.
Prema njegovim riječima, suvomeđa nije samo gomila nasumično naslaganog kamena. To je dobro razrađen način gradnje koji je omogućio u našim krševitim krajevima da se svaka stopa zemlje iskoristi i opstane u teškim prirodnim uslovima.
– Alatke koje se koriste su maškin, poluga i zidarski čekić, ali su one sasvim dovoljne da uz mnogo rada i strpljenja nikne suvomeđa i oslobodi se kamena neki novi plodni dolac.
Uz njega, na istoriju suvomeđa u Boki i šire najistrajnije ukazuje i jedan od predavača, tivatski novinar i publicista Mašo Čekić. I on intenzivno podstiče njihovu zaštitu po ugledu na susjednu Hrvatsku, gdje upiru sve snage da suvomeđu izvuku iz sfere istorije i daju joj kulturnu i turističku dimenziju.
– Opravdanje se nalazi i u evidentnom interesovanju EU za ovu tematiku, zaštitu i turističku valorizaciju. Dokaz je primjer Istre, koja je povukla značajna novčana sredstva iz evropskih fondova. Istarski kažun, nekadašnja prosta pastirska kamena kućica, postala je cijenjeni simbol toga kraja i predmet mnoštva projekata usmjerenih na njenu obnovu i gradnju. Sličan tip postoji u tragovima i kroz Boku, pa čak i na Orjenu, ali je nedovoljno proučen, široj javnosti nepoznat i nevalorizovan – zaključio je Starčević.
Izgrađene i dvije nove
Tokom trodnevne radionice, u kojoj je učestvovalo 15 volontera, obnovljene su i dovršene suvomeđe oko planinarskog doma na Subri i izgrađene dvije nove. Dobijene su tri terasaste njive, gdje je planiran organski uzgoj autohtonih jestivih biljaka i čajeva. Iz PK Subra nastaviće da organizuju slične radionice kod planinarskog doma Orjen sedlo, a za podršku zahvaljuju kompaniji „Adrijatik marinas – Porto Montenegro“ iz Tivta.
Izvor: novosti.rs
