Onaj ko proizvodi atomsku energiju, proizvodi i atomski otpad. A taj otpad zrači hiljadama godina. Čak ni Njemačka, koja je praktično odustala od atomske energije, još nije našla mjesto na kome će napraviti svoju nuklearnu deponiju.
U Francuskoj su odmakli nešto dalje. Ta zemlja je decenijama forsirala korišćenje nuklearnih elektrana, pa je naravno primorana i da negdje baca njihov otpad – vlada je takvo mjesto našla u Biru, na istoku Francuske, na 120 kilometara od granice sa Njemačkom. U tom mjestu naučnici već godinama traže način na koji bi 500 metara pod zemljom mogao bezbjedno da se drži visoko radioaktivni materijal. Preduzeće koje se bavi tim zadatkom ANDRA smatra da je Bir idealno mjesto. Tamo bi nuklearni otpad mogao da se odlaže 100 godina i posle toga bi deponija bila zatvorena. Otpad bi zatim zračio 100.000 godina dok na kraju ne bi postao bezopasan za ljude.
Bez debate, bez glasanja
Ali, protivnicima nuklearne energije smeta ne samo ta ideja, već i način na koji je Bir izabran kao nuklearno đubrište. Vlada u Parizu je sredinom jula – pred sam početak ljetnje pauze, tu odluku u vidu jednoj pasusa teksta ugradila u paket novih zakona o privredi; nije bilo nikakve diskusije o tome, niti glasanja u parlamentu.
Pošto nije poznato da se i na drugim lokacijama vrše ispitivanja, kritičari smatraju da je odluka o Biru doneta iza zatvorenih vrata. Poslanički klub Zelenih je takvu formu odlučivanja nazvao „nepodnošljivim činom nasilja“. Čak su i Agencija za nadzor nad korišćenjem nuklearne energije i Državni institut za zaštitu od zračenja izrazili „velike rezerve“ prema aktuelnom planu.
Trenutno u Biru postoji laboratorija otvorena za posjetioce
Kritike francuske stranke Zelenih u Njemačkoj dijele ne samo njihove njemačke kolege, već – sve stranke. „Zaobilaženje parlamenta“, rekao je poslanik SPD u Evropskom parlamentu Jo Lajnen, „protivreči svim pravilima transparentnosti i dobrosusjedskih odnosa.“ Političari su se uzjogunili prije svega u Sarskoj oblasti, njemačkoj saveznoj pokrajini koja je samo 150 kilometara udaljena od Bira. Svi poslanici parlamenta te federalne jedinice su bili protiv odlaganja francuskog nuklearnog otpada u tom selu.
Ministarka u defanzivi
Francuska ministarka za životnu sredinu Segolen Rojal ne razume ta uzbuđenja. „Pravljenje deponije za nuklearni otpad je dogovoreno još prije nekoliko godina“, rekla je. Jedan zakon iz 2006. godine zaista pruža osnov za to, ali u njemu se ne pominje neko konkretno mjesto. Bivša životna saputnica fracuskog predsednika Fransoa Olanda je, međutim, rekla i da je lično protiv podzemnog skladištenja nuklearnog otpada. No, vlada je, kaže, sada donijela odluku i stvar je gotova. Ali, postoji i mogućnost da se odredi drugo mjesto ukoliko se pokaže da je to dobra „tehnička alternativa“.
Kritike pljušte sa svih strana pa se firma ANDRA trudi da ostavi utisak velike transparentnosti. Na njenom internet-portalu piše: „U duhu otvorenosti i razmene mišljenja, ANDRA želi da vodi dijalog sa svima kojih se to tiče.“ Ovaj koncern sada čak organizuje i kolektivne posete Biru – godišnje buduću nuklearnu deponiju obiđe oko 2.000 ljudi. U samom selu nema otpora vladinoj odluci, što ni ne čudi ako se zna da će nuklearni otpad tamo donijeti radna mjesta – a čitav region je ekonomski slab.
Nuklearka Katenom blizu njemačke granice bila je razlog za proteste
Nema teme koja bolje oslikava razlike između Njemačke i Francuske kao što je to nuklearna energija. Još za vrijeme gradnje elektrane Katenom osamdesetih godina – 12 kilometara od njemačke granice – veliki broj građana Njemačke je zbog toga izašao na ulice. U Francuskoj nuklearna energija nije bila sporna, pa ni poslije tragedije u Fukušimi 2011. Tada je njemačka vlada donela odluku o odustajanju od nuklearne energije. Tek u posljednje vrijeme, i francuska vlada koriguje svoj kurs i udubljuje se u proučavanje alternativnih izvora energije. No, sve i kada bi Francuska radikalno promijenila kurs, do sada proizvedeni radioaktivni otpad i dalje bi zračio…
Izvor i foto: dw.de
