Ne samo da postupci američkih vojnika i pripadnika obavještajnih službi koji su djelovali u Avganistanu ili bilo gdje drugdje ne smiju da budu istraživani, nego će protiv svih koji su uključeni u utvrđivanje istine, pa čak i protiv članova njihovih porodica, SAD nametnuti ekonomske sankcije i uskratiti im vize. Ovu odluku dekretom je naložio američki predsjednik Donald Tramp kako bi se „zaštitile američke trupe i nacionalni suverenitet”.
Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu, koji je u martu zvanično odobrio pokretanje istrage protiv počinilaca ratnih zločina, uključujući avganistanske vladine snage, talibane i američke trupe, visoki zvaničnici administracije nazvali su „prijekim sudom”.
Američki predsjednik je u srijedu donio odluku, a dan kasnije poslao četvoricu visokih zvaničnika da je saopšte novinarima, i to bez prilike za postavljanje pitanja. Pitanja, međutim, postavljaju brojne institucije, zaštitnici ljudskih prava i države na čijim teritorijama se nalaze američki vojnici. Sankcije su proširene dvije godine pošto je najavljena istraga zločina protiv čovječnosti, koja uključuje mučenja, ubistva civila i silovanja počinjena u Avganistanu i u objektima CIA u Evropi. Otvorena istraga protiv američkih vojnika u Vašingtonu je ocijenjena kao „napad na suverenitet”, a državni sekretar Majk Pompeo je rekao: „Kada pripadnici našeg naroda učine nešto pogrešno, po zakonu kažnjavamo te ljude, koliko god rijetki bili, jer narušavaju ugled naše sjajne američke vojske i naših obavještajnih službi”.
MKS, međutim, odobravajući istragu, nije smatrao da su SAD spremne da to učine. Još 2017. godine glavna tužiteljka suda Fatu Bensuda je podnijela zahtjev za istragu, zaključivši da ima dovoljno informacija kojima se može dokazati da su američke snage „počinile mučenja, okrutno su postupale, degradirale lično dostojanstvo, počinile silovanja i vršile seksualno nasilje” u Avganistanu, uglavnom 2003. i 2004. godine, i kasnije u tajnim objektima CIA u Poljskoj, Rumuniji i Litvaniji.
SAD nisu potpisnica Rimskog akta o osnivanju ovog međunarodnog suda, koji je stupio na snagu 2002. godine s mandatom da istražuje zločine protiv čovječnosti i genocid (123 države priznaju njegovu nadležnost), ali je Vašington sarađivao sa sudom u procesima protiv Ruande i bivše Jugoslavije. Borba za privođenje pravdi vojnika koji su počinili zločine u Avganistanu trajala je dvije godine uz mnogo prepreka. Nekoliko tužbi protiv pripadnika američkih snaga je već odbijeno, a Tramp je pomilovao jednog osuđenog za zločine počinjene 2010. u Avganistanu. Zahtjev za istragu glavne tužiteljke sudije su prvobitno odbile sa zaključkom da „neće doprinijeti postizanju pravde”, ali je odluka poništena nakon njene žalbe. Predsjedavajući sudskim vijećem poljski sudija Pjotr Hofmanski je samo nekoliko dana po potpisivanju mirovnog sporazuma između SAD i talibana u martu odobrio istragu uprkos američkim pritiscima.
Pošto je bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton zaposlenima u MKS prijetio sankcijama ukoliko nastave s krivičnim postupcima protiv američkih ili savezničkih trupa (uključujući i Izrael), prošle godine je tužiteljki iz Gambije ukinuta američka viza. Kako je bilo očigledno da tužiteljka ne odustaje od pokretanja prve istrage protiv američkih vojnika, Pompeo je svoje zaprepašćenje iskazao rekavši da je to „zaista nevjerovatna akcija jedne neupadljive političke institucije koja se maskira kao pravno tijelo”. On je na jedinstven stav pozvao i saveznike, naročito one u NATO-u, upozorivši ih da bi njihovi vojnici mogli biti sledeći.
Ipak, podaci su bili neumoljivi: UN su u prvoj polovini 2019. konstatovale skoro 4.000 civilnih vladinih i američkih žrtava, od kojih su više od 40 odsto žene i djeca. I dok su se vodili pregovori, u napadima iz vazduha su ginuli civili, a avganistanski predsjednik Ašraf Gani je prošle godine naredio istragu povodom svirepog ubistva četvorice braće za koje su osumnjičeni pripadnici obavještajne agencije koju finansira CIA.
Američki glavni tužilac Vilijem Bar je u četvrtak najavio da su sankcije samo prvi korak „privođenja” MKS odgovornosti za prekoračenje mandata i kršenje suvereniteta SAD, ali i zbog korupcije. Pomenuo je i da je sud izložen manipulacijama stranih sila „poput Rusije”, ali nije dalje obrazlagao ovu konstataciju.
Mediji tvrde da je odluka SAD da stavi MKS pod sankcije donijeta u saradnji s Izraelom, prilikom posjete premijera Benjamina Netanijahua Vašingtonu krajem januara. Netanijahu je samo nekoliko sati po objavljivanju čestitao na odluci, takođe nazvavši sud „prijekim”, korumpiranim i pristrasnim. Izrael nije spomenut u Trampovoj naredbi, ali ga je naveo Pompeo pred novinarima.
„Kakav bolan proces, gledati kako veliku i inspirativnu naciju pretvaraju u besramnu državu ljudi bez osjećanja odgovornosti za svoj narod, druge nacije i buduće generacije”, napisao je na „Tviteru” švajcarski ekspert za međunarodno pravo i specijalni izvestilac UN Nils Melcer.
politika.rs
