Foto: novosti.rs
Na tuđoj muci mnogi hoće da zarade. Ali i dalje ima ljudi mekog srca, kojima novac nije u prvom planu. Ranko Jovanović (70) iz sela Godečeva, majstor za nadgrobne spomenike, od ožalošćenih porodica svakodnevno se nasluša potresnih priča o smrti i žalosti onih koji ostaju iza pokojnika. Neko bi od tolike tuge oguglao, ali su Ranka neke sudbine toliko dirnule pa je mermerne bjelege na grobove postavljao bez ijednog dinara.
Poslije ratnih sukoba, siromašnoj i ucveljenoj rodbini preko Drine besplatno je pravio spomenike. Nerijetko je plaćao i svještenike da osvještaju obilježje i služe parastos za pokojnika. U radionici čuva bjeležnicu sa imenima više od 30 porodica palih boraca i žrtava rata u Skelanima, Srebrenici, Bratuncu i drugim mjestima u Republici Srpskoj. Nijedan spomenik nije naplatio. Od ožalošćene rodbine umjesto novčane nadoknade za uspomenu je dobio oficirsku kapu koju ne skida. Primao je, običaja radi, ponekad ćebad, peškire i košulje, a u radionici je i album slika sa porodicama pokojnika pored postavljenog bjelega.
Zna Ranko šta je tuga. Prije 16 godina ostao je bez supruge Simke, pa dijeli blagost i ruke savija oko najrođenijih – sina Radisava, snahe Dragane i unuka Svetlane i Miloša koji su od kuće otišli na školovanje. Oni ga podržavaju, a sin i pomaže kad u mermeru besplatno ispisuje imena stradalnika preko Drine.
– Najteže mi je bilo na groblju u Skelanima – uzbuđeno se prisjeća kamenorezac iz planinskog sela Godečeva. – Slušao sam ispovijest Cvetka Ristića koji je imao 14 godina kad su mu ubice Nasera Orlića zatrle cijelu porodicu. Uoči Svetog Jovana, 16. januara 1993. godine Orlićevi zlikovci upali su u selo Kušiće kraj Skelana. Iz obližnjeg šumarka četrnaestogodišnji Cvetko je gledao kako spaljuju njegovog oca Novaka (42). Majku Ivanku (43) i sestru Mitru (19) ubili su na kućnom pragu. Dvije godine starijeg brata Mića odvukli su kao džak u nepoznatom pravcu, pa ni danas ne zna gdje mu počivaju kosti. Kad je Cvetko naručivao spomenik i pokazao mi njihove slike koje je namijenio za spomenik, meni je srce htjelo da pukne. Sa Cvetkom podijelih tugu i njegovoj porodici uradim spomenik kakav dolikuje tragediji. Naravno, bez ijednog dinara.
Nije to bio jedini slučaj da Ranko urezuje istoriju u mermeru. Čuva spisak od skoro dvadeset ožalošćenih porodica preko Drine kojima je poklonio nadgrobni spomenik i bar malo ublažio tugu.
Spomenik za života
Mještani planinskog sela na granici sa Bajinom Baštom pričaju kako je Ranko najviše platio izgradnju puta za naselje Ploska, siromašnoj djeci plaća autobuski prevoz i kupuje poklone. U prošlom mandatu odborničke dnevnice poklanjao je Društvu za cerebralnu paralizu. Kad je bio dio opštinske vlasti pokrenuo je akciju pa je Godečevo dobilo i novu crkvu. Svi su dali priloge, a Ranko je donirao više 10.000 evra i bio na čelu odbora za izgradnju svetinje.
Ranko je pokazao toliko dobrote da selom kruži ideja da mu Godečevci u centru sela o svom trošku podignu spomen-bistu za života. Kažu i da Ranko na seoskom groblju mora imati bjeleg sa upisanim dobrim djelima učinjenim za života.
Izvor: novosti.rs