Djelo Petra Lubarde, nastalo 1953. godine zbog izlaganja na Bijenalu u Sao Paolu, poslije više od šezdeset godina biće prvi put javno izloženo
Slika „Fantastična zver” Petra Lubarde, naslikana 1953. godine u Beogradu, za koju se tokom posljednje dvije decenije nije ni znalo gdje se tačno nalazi, prvi put posle više od šezdeset godina biće javno izložena – i to baš u našoj prestonici, od 1. marta, u prostoru „Eurosalona”, na Adrićevom vencu. Djelo dimenzija 195 sa 110 centimetra, koje je zajedno sa još 24 slike nastalo zarad predstavljanja Jugoslavije na Bijenalu u Sao Paolu (gdje je učestvovalo 712 umjetnika) iste godine vidjela je brazilska publika ali ne i domaća, budući da je riječ o jednoj od slika koje se iz ove daleke zemlje nisu vratile posle završetka manifestacije. Jer, upravo je ona otkupljena tokom trajanja bijenala, na kojem je naš umjetnik postigao zapažen uspjeh o čemu svjedoči činjenica da su ga kritičari istakli u grupi sa Paulom Kleom, Oskarom Kokoškom, Pablom Pikasom, Pitom Mondrijanom, Edvardom Munkom, Henrijem Murom… Naš velikan, jedan od najistaknutijih umjetnika 20. vijeka, autor djela kapitalnih za sagledavanje razvoja jugoslovenske umjetnosti toga doba, tada je osvojio jednu od tri najveće nagrade, upravo u deceniji koja se smatra ključnom za njegov međunarodni uspjeh.
Osim kurioziteta da se slika vraća u Srbiju upravo u 2017, u kojoj se obilježava 110 godina od Lubardinog rođenja, sama sudbina slike prilično je zanimljiva. U katalogu Oto Bihalji Merina iz 1957. „Fantastična zver” publikovana je pod nazivom „Riba” kao vlasništvo Muzeja moderne umjetnosti u Sao Paolu, da bi 1964. u katalogu Lazara Trifunovića bila pod imenom „Ribe” pripisana privatnom vlasniku u Lionu, odnosno kolekcionaru Marku Barbezatu, jednom od poznatih izdavača knjiga u ovoj zemlji. Kod njega se nalazila sve do njegove smrti, nakon čega je porodica sliku prodala 2000. godine ali se ne zna kome, pa joj se, tako, izgubio svaki trag. Kako kažu Dušan Klepić i Vladimir Krstonošić, sadašnji vlasnici djela, njihova potraga trajala je godinama da bi se čitav posao pregovora i sama nabavka protegla na čak dvije godine.
– Moj otac se kolekcionarstvom bavi skoro četrdeset godina, lično sam u tome skoro pola tog vremena, krećemo se u kolekcionarskim krugovima i naletjeli smo na informaciju o slici na samom tržištu. Ipak, nismo je kupili na aukciji već direktno od privatnog vlasnika. I to u samoj Francuskoj. Interesantno je da je slika u Beograd stigla prije nego što smo nas dvojica otišli da je uživo prvi put vidimo, jer je između nas i tadašnjeg vlasnika došlo je do nesporazuma – objašnjava Dušan Klepić, dodajući da se zajedno sa Krstonošićem pobrinuo i za to da se cijela priča provjeri i u Interpolu, kako bi se obezbijedila legalnost kupovine. Kako ističe naš sagovornik, nijedna zvanična ili muzejska institucija iz Srbije nije za sada pokazala namjeru da je otkupi, postojalo je interesovanje zvaničnika iz Crne Gore, dok je vjerovatno da će se uskoro slika naći i na izložbi u toj zemlji.
Postavku u Srbiji pratiće i knjiga čiji su autori istoričari umjetnosti Ješa Denegri i Petar Ćuković.
Izvor: Milica Dimitrijević, politika.rs
