Foto: bp.blogspot.com
Srpska književna zadruga danas je predstavila knjigu intervjua Mome Kapora od 1991. do 2000. pod naslovom „Sentimentalni rat i mir Mome Kapora“ koju je objavila u koprodukciji sa Zadužbnom „Momčilo Momo Kapor“ koju je osnovala udovica Ljilja Kapor.
Izbor iz intervjua datih tokom ratnih godina načinili su u ime izdavača Ljilja Kapor i glavni urednik SKZ Dragan Lakićević i ovo je druga knjiga buduće trilogije pošto je 2013. štampana prva koja obuhvata period od 1970. do 1990. i bila je naslovljena „Sentimentalni prtljag Mome Kapora“. Sljedeća bi trebalo da se pojavi iduće godine i obuhvatio bi intervjue od 2000. do 2010. godine.
Priređivači su odabrali 34 intervjua ali su na kraju knjige objavili i spisak onih koje je dao u tom periodu, ali nisu stali u knjigu koja inače ima 430 strana. Takođe, pored bjeleške priređivača knjiga je upotpunjena imenima novinara koji su razgovarali sa Kaporom kao i listom štampanih medija sa datumima u kojima su štampani intervjui.
Prema riječima Ljilje Kapor, kada je u ex Jugoslaviji započeo raspad zemlje, praćen ratnim sukobima, najpopularniji jugoslovenski pisac, rodom iz Hercegovine, odrastao u Sarajevu, Beograđanin po stalnom mjestu boravka već decenijama, a autor zagrebačke izdavačke kuće „Znanje“, morao je da se opredijeli.
O tome kao i razlozima zašte se opredijelio za srpsku stranu Kapor je spremno odgovarao svima s kojima je razgovarao ali je davao i tumačenje rata, svjedočio o vremenu u kome živi.
Kako je ocijenila piščeva udovica „tokom te decenije mijenjao se duštveni poredak, sa njime i pisac, a mudrost, duhovitost, iskustvo i odgovornost zrače iz Kaporovih odgovora koji čine prilog poznavanju vremena i lika pisca“.
Pošto je prvi intervju u knjizi vodila Ljiljana Habjanović Đurović 1991. za nedjeljnik „Duga“ naša najpopularnija spisateljica je kazala da joj je Kapor bio idol u mladosti i da da ga smatra učiteljem „sentimentlanog vaspitanja“ a ostaće joj omiljen do kraja zivota jer se i danas vraća Kaporovom knjigama.
Njoj je ostalo u sjećanju da je razgovor sa Kaporom vodila direktno bez da mu je poslala pitanja unaprijed a odgovori su bili tako besprekorno izgovoreni kao da ih je čitao.“Nastojim da budem pisac poput Kapora, koga čitaoci vole, i koji se cijeloga života držao osnovnih vrijednosti“ istakla je Habjanović – Đurović.
Kako je ocijenio Lakićević, Kapor je zaista velik i značajan pisac kome su književni kritičari zamjerali „što je pisac lakih priča“, a prva priznanja su stigla tek na kraju njegovog života.
Lakićević je podsjetio da je Kapor tada dobio mesto i u elitnom „Plavom kolu“ SKZ što bi i njegovog oca ubijedilo da ima sina uglednog književnika. „Dvije godine nakon Kaporove smrti profesor teorije književnosti na beogradskom Filološkom fakultetu Ivo Tartalja je u svojoj zbirci studija objavljenoj u „Plavom kolu“ jedan tekst posvetio poetici Kapora“ istakao je Lakićević.
O druženju i prijateljstvu sa Kaporom govorio je i autor poslednjeg intervjua štampanog u novoj knjizi, Mišo Vujović pisan za „Glas Crnogoraca“.
Izvor: novosti.rs Tanjug
