Foto: lifetimetv.co.uk
Šiparice su sredinom prošlog vijeka sa njim letjele do Mjeseca, igrale se među zvijezdama, uživale u proljeću na Jupiteru i Marsu. Naučio ih je da se negdje iznad duge ostvaruju snovi. Ušao im pod kožu. Za njih nikada nije bio “stranac u noći”. Širom planete zvali su ga jednostavno – plavooki.
Prije sto godina Fransis Albert Frenk Sinatra (1915-1998) rođen je u skromnoj porodici italijanskih emigranata u gradiću Hoboken na obalama Hadsona u Nju Džersiju, tačno prekoputa Menhetna. Njegove cipele vagabunda, brzo su počele da čeznu za lutanjem, pa se bluz malog mjesta istopio, a on probudio u gradu koji nikada ne spava, na samom vrhu i tu ostao. Njujork, Njujork, kome je podario himnu, prvi mu se odužio u godini jubileja.
Javna biblioteka Linkoln centra predstavila je veliku, multimedijalnu postavku na kojoj su izložena lična dokumenta, prepiska, privatne fotografije, inserti sa manje poznatih koncerata, intervjua… Tu su i njegove leptir-mašne, odijela, mikrofoni, stolice sa snimanja sa njegovim imenom, zlatne i dijamantske ploče, “Gremi” i druge nagrade – sve što je pratilo bogatu karijeru, stotinak snimljenih albuma i 58 filmskih uloga. Tokom šest mjeseci trajanja izložbe u biblioteci će se prikazivati Sinatrini filmovi, organizovati panel diskusije o dugovječnosti njegove popularnosti, kao i tri tematska kocerta.
Istovremeno, u Sohou, u galeriji hotela “Morison”, otvorena je izložba privatnih fotografija “Sinatrino iskustvo”, među kojima su neke prvi put u javnosti, poput fotografije koju je sam slikao ispred ogledala u kupatilu, kao dvadesettrogodišnjak u Nju Džersiju. Najavljena je i postavka Pitera Maksa u studiju “Menhetn” sa 27 takođe rijetkih Sinatrinih fotografija, a predstojeći Tribeka festival, posebnim programom, odaće počast njegovom doprinosu kinematografiji. Među planiranim manifestacijama je i multimedijalni performans “Sinatra” u julu u Londonu, kao i predavanja o umjetniku tokom cijele godine na američkim univerzitetima, uključujući i prestižni Jejl. Televizijski kanal HBO u aprilu će premijerno, prikazati dvodjelni dokumentarac, a “Džek Denijels” je destilirao i na tržište izbacio novu verziju viskija “Sinatra selekt”.
Pjevač, glumac, zabavljač, prijatelj političara i mafijaša, avanturista i zavodnik, Frenk Sinatra, talentom i šarmom obilježio je ne samo američku popularnu kulturu druge polovine 20. vijeka, već je predstavljao i jedinstven globalni fenomen. Sa njim je, još dok je najmoćniji medij bio radio, pre Elvisa i “Bitlsa”, započelo “masovno obožavanje”, što se posebno odnosilo na mlađu žensku publiku koja je vrištala na koncertima. Sociolozi kulture, stručnjaci za muziku i film, na razne načine su objašnjavali ovu pojavu, ali su svi složni u jednom: čovjek čiji se prvi album zvao “Glas Frenka Sinatre”, plijenio je prvenstveno izražajnim vokalnim sposobnostima. Jedan od njegovih nadimaka je i bio – Glas.
Ništa manje magnetičan nije ni njegov privatni život, od koga već godinama legendarni Martin Skorseze razvija scenario za veliko platno. Reditelj filma “Njujork, Njujork”, koji je zaštitni znak Velike jabuke, kao i pjesma u Sinatrinom izvođenju, zasada bezuspješno traga za glavnim glumcem, pred kojim će biti težak zadatak da dočara harizmu kolege koji je sve radio na svoj način.
Posebno intrigantan dio te biografije odnosi se na veze sa “podzemljem”. Koliko god se njegova porodica upinjala da demantuje, gotovo je nedvosmisleno da mu je prvi ugovor od Tomija Dorsija za nekoliko hiljada dolara “otkupio” prijatelj njegovog ujaka i Sinatrin kum, mafijaš Vili Moreti (na ovu epizodu aludirao je Mario Puzo u “Kumu”, što je razbjesnilo popularnog pjevača i glumca).
Kontradiktoran je bio i u političkim angažmanima. Sklonost ka demokratama, naslijeđenu od majke (lokalne aktivistkinje ove stranke u Nju Džersiju), potvrdio je učešćem u predsjedničkim kampanjama Ruzvelta, Trumana i Kenedija (sa klanom Kenedi prekinuo je izrazito bliske odnose zbog istraga koje su se u njihovo vrijeme vodile protiv organizovanog kriminala, a ticale su se njegovih prijatelja iz Čikaga), da bi se sedamdesetih približio Niksonu, a potom potpuno priklonio republikancima u vrijeme mandata Ronalda Regana.
Češće nego politička ubjeđenja mijenjao je žene. Iz prvog braka sa tinejdžerskom ljubavlju Nensi Barbato ima troje djece – Nensi, Frenka juniora i Kristinu. Razišli su se zbog njegove strasne veze sa Avom Gardner, koju će potom odvesti pred oltar. Već na početku ovoga braka Frenk doživljava svoj prvi veliki pad popularnosti, a uprkos čestim svađama i ljubomornim scenama, ostala je legenda da je upravo Ava iskoristila svoj uticaj i obezbijedila mu ulogu u filmu “Odavde do vječnosti”, koji će mu donijeti Oskara i vratiti ga u orbitu. Gotovo deceniju poslije razvoda sa Avom, ženi se trideset godina mlađom zvijezdom u usponu Mijom Farou. Papire za razvod predao joj je na snimanju “Rozmarine bebe”, pred čitavom ekipom. Poslednji put vjenčao se sa foto-modelom Barbarom Marks, koja će uz njega ostati do smrti. Spisak slavnih žena, kojima se nije ženio je duži, a na njemu su Džudi Garland, Lorin Bekol, Džulijet Prous, Merilin Monro, Endži Dikinson… One manje poznate ne mogu se ni prebrojati.
Kako je pjevao u ispovjednoj, najličnijoj pjesmi My way – volio je, smijao se i plakao i uspravno prihvatio svoj dio poraza. I nimalo stidljivo, na kraju puta mogao je da kaže da je sve radio na svoj način. Jer, šta je čovjek, šta ima, ako nema sebe?
Dosije na 2.403 stranice
Uzbudljivo štivo je i dosije na 2.403 stranice koje je 1998. objavio Ef-Bi-Aj. U tom materijalu su i transkripti razgovora sa gangsterima poput Sema Đankana, Džonija Rozelija, Džonija Formoze i drugih. Kuriozitet je da se prije češljanja Sinatrinih mafijaških veza, Federalni biro za njega “zainteresovao” kao za potencijalnog komunistu, zbog učešća na skupovima koje je organizovala Eleonora Ruzvelt.
Pacovska družina
Grupa glumaca koja se okupljala oko Hemfrija Bogarta, u kojoj je bio i Sinatra, u šali je nazvana “Pacovska družina”. Kasnije će se tim imenom zvati glumačko-muzičarski klan, okupljen upravo oko Sinatre. U njemu su bili i Din Martin, Semi Dejvis Junior, Piter Louford i Džoj Bišop. Pored zajedničkih filmova i nastupa u Las Vegasu i na scenama širom Amerike, spajala ih je i strast prema kocki, bančenju i lijepim ženama.
Izvor: Miljana Kralj, novosti.rs
