Književnik-prorok sebe je smatrao anarhistom i socijalistom, bio istinski protivnik i borac protiv svih oblika tiranije, a iza sebe je ostavio dva kapitalna djela po kojima se danas zovu dva najpoznatija rijaliti TV programa – Veliki Brat i (Životinjska) Farma
Kada su naši roditelji čitali njegove knjige, manje-više su smatrali da je to futuristička fantastika i da je nemoguće da se njegove ideje zaista i obistine, bar u ovolikoj mjeri. Na žalost, ne samo da su se njegove vizije obistinile, nego je civilizacija poslednjih decenija čak i prevazišla njegovu bujnu maštu.
Na pomen njegovog krštenog imena, Erik Artur Bler, niko se neće uzbuditi, ali će stvari biti jasnije kad znate da mu je pseudonim Džordž Orvel. Ovog novinara i pisca uvijek su privlačile spečifične teme, bavio se socijalnim nepravdama i društvom uopšte, a u amanet čovječanstvu ostavio je dva kapitalna, kako već rekosmo, proročka djela: “1984” i “Životinjsku farmu”.
U mnogo čemu je Orvel bio prvi. Predvidio je u kakvog će se monstruma izroditi demokratija pomiješana sa liberal kapitalizmom, i kuda će nas dovesti moderna tehnologija. Prvi je skovao kovanice poput “hladnog rata” i “Velikog brata”, do u detalje opisao sistem namijenjen kontroli našeg mišljenja i ponašanja.
Vrijeme kamera i ekrana
Pisac i prevodilac Goran Skrobonja, koji se za razliku od britanskog proročkog autora u svojim romanima “Čovek koji je ubio Teslu” i “Sva Teslina deca” bavio mijenjanjem prošlosti, ocjenjuje da je predikciona crta Orvelovih djela nesumnjiva:
– Očigledno je da je Orvel vrlo jasno sagledao ono što će se danas dešavati, tu nema nikakve sumnje. Sticajem okolnosti trenutno prevodim knjigu koja se bavi budućim tehnologijama, čak ne ni budućim nego onim koje su u upotrebi, ali će biti u još široj upotrebi u bliskoj budućnosti i koja jednostavno ostvaruje tu mračnu i sumornu Orvelovu viziju, kaže pisac i dodaje:
,,Orvel je pogriješio u samo jednoj stvari – predvidio je da će nam opresija biti nametnuta od strane države, dok se ispostavilo da mi svi hrlimo da je prihvatimo, kroz silne ekrane koje koristimo,kamere koje nas prate i mogu uvijek da ustanove gdje se nalazimo, sa kim se nalazimo, šta govorimo i šta radimo“.
On objašnjava da ono što mislimo da smo izbrisali može biti vraćeno:
– Ne samo da može biti vraćeno, nego nikada ne nestaje iz tog nekog klauda i uvijek je na prodaju. Sve vrste informacija koje svojevoljno nudimo kroz društvene mreže, prije svega fejsbuk, tviter, ali isto tako koristeći navodno besplatne servise kao što su imejlovi, i razne guglove aplikacije kroz sve to mi dajemo neke svoje servisne informacije koje vlasnici tih servisa i aplikacija iznose na tržište onima koji su zainteresovani da te aplikacije kupe, a to su uglavnom oglašivači, reklameri, ali isto tako i kriminalci koji mogu da iskoriste to na najgori mogući način, ističe autor i naglašava:
– Mislim da je Oldous Haksli negdje rekao da ćemo sami željeti da budemo učesnici u takvoj distopiji zahvaljujući ljudskoj žudnji za zabavom, što je tačna konstatacija.Ta naša želja da imamo ogromnu publiku, što nam pruža fejsbuk i te društvene mreže koje nas stavljaju pred oko ogromnog broja ljudi, mi i ne slutimo gdje to može da nas odvede. Ali tako je i u takvom vremenu živimo, zaključuje Skrobonja.
Pet istina koje su se ostvarile
Jezik političara kreiran je tako da laži zvuče iskreno, a ubistva poštovano. Oni daju privid čvrstine čistom vjetru. U našem vremenu ne postoji takva stvar kao što je “držati se dalje od politike”. Svi problemi su politički problemi, a politika je mješavina laži, utaje, gluposti, mržnje i šizofrenije…
Za Orvelom je ostalo najmanje pet istina koje su se nepogrešivo ostvarile i koje možemo dokazati prostom logikom.
Pored pomenute činjenice da nas “Veliki brat posmatra” preko društvenih mreža, što je nedavno potvrdio i slučaj Edvarda Snoudena, u romanu “1984” objavljenom otprilike u ovo vrijeme davne 1949. godine, svi su posmatrani preko modernih uređaja. Svaki izraz lica je pomno praćen ne bi li se otkrilo da li neko eventualno planira da učini nešto loše. U istoj knjizi najveći strah koji pisac iskazuje jeste onaj o nestanku individualizma i slobodne riječi, što simbolizuje kroz jednu partiju koja kontroliše sve.
Po istom principu danas velike korporacije prate kretanje kupaca kako bi analizirali navike i smislili način da ih ubijede da kupuju još više. Na internetu nam se “niotkuda” pojavljuju oglasi o stvarima koje smo prije toga pretraživali. Kamera ili mikrofon na računaru mogu da uključe bez našeg znanja, dakle – Veliki brat nas posmatra.
U romanu “1984” pisac veli: “Rat je mir. Sloboda je ropstvo. Neznanje je moć”. Nešto slično izjavio je svojevremeno bivši predsjednik Amerike Džordž Buš Mlađi govoreći o borbi protiv terorizma:
– Samo bih volio da znate da, kada govorimo o ratu, mi zapravo mislimo o miru.
U istoj knjizi Ministarstvo istine je zaduženo za vijesti, cenzuru i, naravno, laži. Što je slika i prilika današnjih medija, u kojima dominira svjesno izvrtanje informacija, a preplavljeni smo rijaliti TV sadržajima koji nam odvlače pažnju od istinskih problema, a među kojima su najpoznatiji oni kojima je kumovao upravo Orvel – “Veliji brat” i “Farma”.
Dok uporedo sa mukom zarađeni novac, pritisnuti reklamama, trošimo na stvari koje nam i ne trebaju, jedemo sintetičku hranu…
Izvor: www.ekspres.net
