Foto: iowaplants.com
Ne izgleda raskošno kao druge biljke, ali je toliko blagotvorna da je u narodu prozvana dobričica (Glechoma hederacea). Stari Sloveni su čak vjerovali da može da popravi i karakter čovjeka, ne samo zdravlje. Sitni ljubičasto-plavi cvjetići imaju brojna ljekovita svojstva, dok meki baršunasti listovi mirisom podsjećaju na nanu. Cvjeta od ranog proljeća do kraja juna, zovu je i brštan trava, dobricarica, kotur, mesečnjak, niski bršljan… Vijekovima se koristi u medicinske svrhe.
Ljekoviti su vrhovi grančica u cvijetu, list, odnosno cio nadzemni dio biljke. Čuveni Galen je smatrao biljkom izbora u liječenju očnih bolesti, u zapadnoj Evropi se u srednjem vijeku koristila za očuvanje ispravnosti piva tokom dugih morskih putovanja, dok su Amerikanci njen svježe iscijeđeni sok koristili protiv glavobolje, neuralgije i vrtoglavice. Da bi se postigao efekat, dovoljno je da se stavi nekoliko kapi u svaku nozdrvu. Stanovnici Alpa sok mešaju s kozjim mlijekom i piju kod bolesti pluća.
Čaj od dobričice, koprive, bokvice i žalfije pomaže kod alergijskog rinitisa. U kombinaciji sa podbjelom, slatkim korijenom i majčinom dušicom, efikasno djeluje protiv kašlja, opstruktivnog bronhitisa i astme. Zajedno sa listom koprive, majčinom dušicom i lucerkom pomaže kod malokrvnosti. Kada se pripremaju čajne mješavine, preliva se pet kašika izmiješanih biljaka litrom ključale vode, promiješa, poklopi i ostavi da stoji 45 minuta. Procijedi se i pije tri puta dnevno prije jela, po mogućstvu bez slađenja i u manjim gutljajima. Ukoliko mora, dodaje se malo meda.
Ova biljka djelotvorna je i kod tegoba u urinarnom traktu, a pokazala se uspješnom i protiv celulita. Preporučuju se obloge, losioni i maske spolja, a čaj za detoksikaciju. Sok i čaj od dobričice su prijatnog ukusa i potpuno bezopasni, pa se daju i djeci za podsticanje apetita.
Sadrži flavonoide: kvercitin, apigenin i luteolin, kao i tanine, seskviterpene, gorke materije, esencijalno ulje, saponine i smolu. Snažno podiže imunitet i jača organizam.
Sok se priprema tako što se mlada i svježa dobričica dobro opere i sitno isjecka. U sokovniku ili kroz čistu platnenu krpu se iscijedi i pije dok je svježe. Dnevna doza koja jača organizam odraslih je pola čaše soka. Djeci se preporučuje ista količina, ali nekoliko puta tokom dana po dvije do tri kašičice soka, koje mogu da se pomiješaju sa malo meda ili toplog mlijeka.
Nekoliko kapi svježe iscijeđenog soka može da se pipetom stavi u nozdrve i da zaustavi krvarenje iz nosa, olakša disanje i izleči glavobolju.
Za upalu grla priprema se čaj, tako što se pomiješa 30 g dobričice, kašika meda, 125 ml jabukovog sirćeta i 125 ml vode. Sve se kuva zajedno 10 do 15 minuta, pa procijedi. Kada se prohladi, ispira se grlo grgotanjem. Postupak se ponavlja dok upala ne prestane. Ovim čajem mogu da se ispiraju i uši kod infekcije. Kod upale želuca i crijeva pije se 1,5 dl na dva sata.
Lišće protiv bolova
Kod bolova u krstima, gihta i reume pomažu obloge od dobričice. Lišće se skuva u jabukovom sirćetu i dok je vruće stavlja na bolna mjesta. Male kuglice od svježe ubranog lišća djelotvorne su protiv glavobolje. Stavljaju se u nozdrve i bol prestaje za desetak minuta, tvrde travari.
Izvor: novosti.rs
