
Kovačom, položio je danas vijenac na mjesto na kojem je prije 18 godina ubijen glavni
urednik „Dana“ Duško Jovanović.
Tom prilikom je kazao da je rješenje ovog ubistva i otkrivanje njegovih nalogodavaca
jedan od glavnih prioriteta nove Vlade, da će Tužilaštvo u tom smislu imati njenu punu
podšku i da nije ponosan na to što se taj dan obilježava na način da taj slučaj još nije riješen.
„Ovo je pitanje koje opterećuje Vladu, građane Crne Gore i porodicu Jovanović. U prethodnom periodu smo se založili da taj slučaj izvadimo iz sjenke i da taj teret, koji nosi to ubistvo,
okrivanjem nalogodavaca zaokružimo. To se do sada, nažalost, nije desilo. Nadam se da će
novo Tužilaštvo uraditi ono što prethodnici nisu uradili, a trebali su, a to je da utvrdi sve
činjenice. Mi kao Vlada stojimo apsolutno na rasposlaganju, spremni smo da prihvatimo i
međunarodnu ekspertizu koja se pominje kao mogućnost od NVO sektora i međunarodnih
partnera. Nisam ponosan na ovaj momenat, bio sam tu i prošle godine posjetio list,
razgovrao sa suprugom pokojnog Jovanovića, mislili smo da će se uraditi više, i dalje mislim
da je trebalo da se uradi više, međutim u Crnoj Gori postoje brojne strukture kojima istina i
rješavanje ovakvih slučajeva nije prioritet. Za tako nešto moramo imati širi konsenzus, malo
veću podršku i malo manje politikanstva“, kazao je predsjednik Vlade.
On je istakao da rješavanje ovog ubistva nije samo stvar istine o gubitku jednog ljudskog
života.

„To je stvar stvaranja klime u kojoj mediji mogu da djeluju slobodno. Stvaranja društva koje
ne želi da nosi teret prošlosti. Obračun sa svim ljudima koji su u prethodnom periodu bili
involvirani u organizovani kriminal, a htjeli su da eliminišu ljude, i uspjeli su u tome, koji su
željeli otvoreno da pišu o problemima crnogorskog društva. Dakle ovo pitanje je višetruko
značajno i u tom kontekstu treba da se tretira“, kazao je Abazović.
On je zaključio da, misli da djeloivi bivše vlasti imaju veze sa ovim ubistvom i da bi ono bilo
već riješeno da je u prethodnom periodu bilo više političke volje, da je postojao veći
profesionalizam u istrazi i da su se dokazi tretirali na drugačiji načlin.