Foto: nbcprobasketballtalk.files.wordpress.com
Ljudi su se promijenili na mnogo načina tokom proteklih 150 godina. Globalna populacija je porasla – umjesto jedne milijarde, danas nas ima sedam milijardi, a prosječan životni vijek se gotovo udvostručio: sredinom XIX vijeka ljudi su živjeli 45 godina, a danas 80. Pored toga, promijenili smo se i fizički – viši smo nego ikada.
Ta promena najprimjetnije je u slučaju Holanđana, koji su od sredine XIX vijeka porasli prilično: po nekim izvorima 13, a po nekim čak 19 centimetara.
„To je odličan broj ako želite da šokirate ljude“, našalio se Džon Komlos, profesor emeritus Univerziteta u Minhenu.
Zašto su ljudi kao vrsta porasli? Da li ovaj rast i dalje traje? Hoće li naši potomci biti, u prosjeku, visoki više od dva metra?
Naučna istraživanja pokazala su da na promjene u rastu, u slučaju pojedinca, utiču dva faktora: ishrana i zdravlje. Sasvim logično, oni djeluju u djetinjstvu. Recimo, ukoliko dete ne unosi dovoljno određenih hranljivih materija ili ih neadekvatno obrađuje usled nekog oboljenja praćenog dijarejom, najvjerovatnije neće porasti koliko bi u suprotnom slučaju.
U XVII veku, Evropljani su bili najniži. Prosječan Fransuz bio je visok oko 162 centimetra. U vijekovima koji su uslijedili poljoprivreda je procvjetala, stanovništvo je dobilo tekuću vodu, a napredovala je i ekonomija. Negde u to vrijeme, stanovnici Zapadne Evrope postali su viši, a to se nastavilo do danas. Da li je taj rast povezan s poboljšanim kvalitetom života – ekonomskom stabilnošću i zdravijom ishranom?
Sasvim moguće. Ipak, ne smijemo zaboraviti gene. Istraživanja su pokazala da visoki parovi uglavnom imaju visoku djecu, ali uloga genetike nije najvažnija.
„Okruženje ostavlja pečat na ljudskom tijelu. Ne samo genetika“, ističe Komlos.
On dodaje i da smatra da smo najvjerovatnije na svom vrhuncu kada je u pitanju visina.
„Po mom mišljenju, Holanđani su dostigli maksimum. Oni su najviši što ljudi mogu biti u optimalnim uslovima.“
Izvor: nationalgeographic.rs
