Da li je ovo najsrećnija zemlja na svijetu?

Foto: blirk.net

– Riječ “Butan” vjerovatno znači “planinski region”, ali postoji mogućnost i da znači “kraj Tibeta”, što ima smisla. Zvanično ime, ono koje oni sami koriste, međutim nije Butan već Druk Jul što znači “Zemlja zmaja” ali znači i “Zmajski narod”.

– To je prva zemlja u svijetu koja zaštitu životne sredine ima kao ustavnu obligaciju. 60 posto teritorije u svakom trenutku mora da bude pod šumom. Trenutno je 72 posto.

– Prijestonica Timpu je jedan od dva glavna grada u Aziji u kojoj ne postoji semafor. Kada su vlasti postavile jedan, čitav narod je ustao na noge pa su ga uklonili.

– Ovo je jedina država na svijetu u kojoj je zabranjena prodaja duvana. Dakle, oni nemaju problem sa pušenjem u kafićima.

– Butanski maniri traže da odbijete hranu ako vam je neko ponudi, i to tako što ćete pokriti usta rukama i govoriti “mešu, mešu”. Možete da pokleknete tek nakon drugog ili trećeg insistiranja.

– Svako ko ubije crnovratog ždrala, koji je ugrožen i za Butance vjerski sveta ptica, suočen je sa doživotnom robijom. Zapravo, ovo će se desiti svakome ko ubije bilo koju zaštićenu životinju.

– Butan je poslednja zemlja na svijetu koja je uvela televiziju i internet, i to 1999. godine.

– Oni su takođe i jedina zemlja na svijetu koja je uvela bruto nacionalnu sreću kao jedino mjerilo društvenog napretka. Za razliku od njih, svi mi ostali mjerimo bruto domaći proizvod. A oni su među najsrećnijim narodima na svijetu: barem tako pokazuju sva ispitivanja Ujedinjenih nacija.

– Prvi strani turisti su došli u Butan tek 1974. godine.

– Butan je domovina najviše neosvojene planine na svijetu, Gangkhar Puensuma, koji je visok 7.570 metara.

– Butan je jedina zemlja na svijetu koja je “ugljo-odvodna”, odnosno koja apsorbuje više ugljendioksida nego što ga proizvodi.

– Jedina su država na svijetu kojoj je najveći izvozni proizvod obnovljiva energija.

Foto: blirk.net

– Plastične kese su zabranjene od 1999. Umjesto njih koriste se pamučne, u potpunosti biorazgradive.

– Nacionalna životinja je takin, vrsta azijske divlje koze.

– Kao nacionalne sportove Zmajski narod vidi streličarstvo i pikado, koji igraju na svoj sopstveni način.

– Svi građani zvanično postaju godinu dana stariji za Novu godinu, pa tako niko ne može da zaboravi nečiji rođendan.

– Butanci su za razliku od nas Evropljana zadržali vjerovanje u moć falusa i imaju dugu tradiciju njegovog crtanja na svojim kućama, kako bi se pospješila plodnost i donijela sreća.

– Zakonom je propisano kako smijete da se oblačite kada idete na posao ili u manastir ili hram. Drugim riječima, morate da nosite tradicionalnu narodnu nošnju.

– Za svaki dan boravka u Butanu strani turisti moraju da izdvoje od 200 do 300 dolara.  Ali ovo nije toliko loše koliko zvuči, pošto u tome imate uključen hotel sa četiri zvjezdice, sve obroke, transport, vodiča i vozača. Jedino piće nije uračunato u cijenu. 65 dolara od te cifre ide na finansiranje obrazovnog i zdravstvenog sistema, što znači, ako posjetite Butan, pomažete sigurno lokalnoj zajednici.

– U Butanu je zakonom dozvoljena ne samo poligamija (kada jedan muškarac ima više žena) već i poliandrija (kada jedna žena ima više muškaraca).

– Incest nije neuobičajen u ovoj zemlji, i često se dešava da se brat i sestra vjenčaju da bi se očuvala čistota krvi. Još je češće vjenčavanje među rođacima.

– Tradicionalno gledano, nasljedstvo nad zemljom, kućom i životinjama se uglavnom prenosi na najstariju kćerku, ne na sina.

– Kada se muž i žena vjenčaju, muž se seli u ženinu kuću.

– Kada Butanci dočekuju gosta kažu “kuzuzanpola”. Ovo može da znači “dobro jutro”, “zdravo” ili “kako ste?”.

– Mobilna telefonija je stigla u ovo himalajsko kraljevstvo tek 2003. godine.

– Zabranjena je gradnja zgrada viših od pet spratova.

– Ljudi u Butanu nemaju prezimena. Zapravo, jedina osoba u cijeloj zemlji koja ima prezime je kralj, koji se preziva Vangčuk. Ovo je obrnuto od prakse u Japanu recimo, u kome jedino carska porodica nema prezime. Istovremeno, postoji oko 50 imena koje se vrte u krug, pa se zato koriste dodaci poput očevih imena, mjesta rođenja ili profesije da bi se ljudi lakše identifikovali.

Izvor: vijesti-online.com avaz.ba

 

Leave a Reply