Foto: learning-mind.com
Simpson je procijenio da bi prosječna težina inteligentnog vanzemaljskog oblika života trebalo da bude 300 ili više kilograma, a svoj argument on zasniva na matematičkom modelu koji pretpostavlja da organizmi na drugim planetama poštuju iste zakone očuvanja energije kao na Zemlji. Dakle, veće životinje trebaju više izvora i troše više energije, i ima ih manje. Na Zemlji ima mnogo malih mrava, radi primjera, ali daleko manje kitova ili slonova.
Takođe, širom univerzuma, kao što je slučaj na Zemlji, vjerovatno ima više malih životinja od većih, kaže Simpson.
„S obzirom na to da bi broj planeta naseljen relativno malim životinjama bio veći od svjetova gde su dominantne velike, najvjerovatnije je da ćemo pronaći planetu sa malim životinjama, a i mi smo vjerovatno u grupi manjih inteligentnih bića“, ističe on.
Simpson smatra da je određena minimalna veličina potrebna za inteligentan život i koristi spektar veličine tijela u odnosu na životinje na Zemlji kako bi odredio vjerovatnu distribuciju organizama na drugim planetama.
„Mislim da je kalkulacija prosječne veličine razumna stvar“, kaže Dankan Forgan, naučnik Univerziteta Sent Endruz, koji nije bio uključen u studiju.
On, međutim, ukazuje da postoje mnogi faktori koji nisu uzeti u obzir u toj kalkulaciji.
„Simpsonov rad, na primjer, ne pominje korelaciju između mase tijela i površinske gravitacije na nekoj planeti“, kaže Forgan.
Na planeti sa jakom gravitacijom vjerovatno bi našli manje životinje, dok na maloj planeti, sa slabom gravitacijom, možemo da očekujemo suprotno.
Set Šostak, istraživač Instituta SETI, kaže da ga Simpsonov rad podsjeća na neke prethodne studije koje kažu da bi vanzemaljski oblici života koje bi možda otkrili bili mnogo veći, jer veće životinje žive duže, a organizam sa dugim životnim vijekom vjerovatnije bi razvio tehnologiju neophodnu za kontakt sa ljudima.
To su, međutim, sve spekulacije, smatra Šostak.
„Zanimljivo zvuči, ali nema stvarnih podataka sa kojima bi se radilo. Imamo samo našu planetu i njene stanovnike da služe kao model života. Ovaj rad, poput drugih, pretpostavlja da je Zemlja tipična, ili prosječna planeta, i koristi ovdašnje informacije da gradi pretpostavke o nepoznatom“, kaže Šostak.
On je dodao da rad takođe nije uzeo u obzir ni evolutivne teorije. Iako veće životinje teže da budu inteligentnije od manjih, to je sve relativno, ističe Šostak i ukazuje da masa tijela nije ta koja je ljudima omogućila procvat inteligencije.
„Polarni medvjedi su veliki, ali ne pišu romane“, kaže on, dodajući da je to vjerovatno zato što hodaju “na sve četiri”.
Izvor: blic.rs
