Foto: redorbit.com
Nova saznanja o osobinama Higsovog bozona navela su naučnike na interesantne pretpostavke o budućnosti kosmosa.
Pojam nestabilnog vakuuma otvara mogućnost da je kosmos nestabilan i da u određenom momentu, milijardama godina kasnije, može nastati novi, stabilniji oblik vakuuma koji bi okončao postojanje našeg kosmosa.
Sve to zavisi od određenih preciznih vrijednosti vezanih za Higsov bozon, koje su trenutno predmet brojnih istraživanja.
Higsov bozon se vezuje za energiju koja prožima čitav svemir i objašnjava postojanje mase u kosmosu. On podupire postojanje sve materije oko nas.
Od kako je otkriven, Higsov bozon je pokrenuo velike naučne debate o tome kakve bi implikacije mogao da ima za postojeća saznanja iz fizike.
Jedna od mogućih teorija nastala nakon otkrića Bozona jeste da bi kosmos mogao biti nestabilan i sklon cikličnim promjenama iz jednog sistema u drugi koji je uvijek stabilniji.
Opasnost koja prijeti kosmosu je da će se usled kvantne fluktuacije stvoriti mali mjehur vakuuma nižeg energetskog stanja. Pošto su niža energetska stanja uvek stabilnija, naš kosmos će težiti da pređe u njega i ovaj mjehur će se širiti, brišući sve pred sobom brzinom svjetlosti.
Ovo ipak nije razlog za veliku brigu, tvrde naučnici, jer vjerovatnoća je velika da bi se ovo dogodilo u toliko dalekoj budućnosti da u tom momentu ni Sunce ni Zemlja više ne bi postojali.
Iako ljudska rasa vjerovatno nikada neće doživjeti posljedice ovakve promjene u svemiru, ova teorija je posebno interesantna jer baca novu svjetlost na dosadašnja znanja o Velikom Prasku, otvarajući mogućnost da je ovaj događaj zapravo samo posljednji u lancu vječitog lanca promjena iz jednog energetskog stanja u drugo.
Izvor: pressoniline.rs
