Foto: monadnockoilandvinegar.com
Borovnica, kao i ostalo tamno obojene voćne bobice, sadrži vitamine, minerale, dijetalnna vlakna i fito-materije koje pomažu zaštiti organizma od raznih oboljenja, uključujući čak i teške bolesti kao što su karcinom i srčana oboljenja.
Temeljem najnovijih istraživanja sprovedenih od strane Nutricionističkog istraživačkog centra pri Ministarstvu poljoprivrede SAD-a na univerzitetu Tufts, iz Bostona, kojim su obuhvaćene analize 60-ak različitih vrsta voća, borovnica je prepoznata kao jedno od najzdravijih plodova, zahvaljujući ponajprije visokom nivou antioksidanata, kako u plodu, tako i u listu biljke.
Dva najaktivnija sastojka sadržana u borovnici su Anthocyanin i Pterostilben. Anthocyanini sadržani u borovnici smatraju se prirodno najpotentnijim antioksidantom, što je dokazano brojnim pozitivnim učincima u neutralizaciji štetnih bioprodukta metabolizma, odnosno u neutralizaciji djelovanja slobodnih radikala. Pterostilben, kao drugi antioksidant sadržan u borovnici, osobito je zaslužan pri pomoći u regulaciji nivoa šećera i holesterola.
Obzirom na spomenutu koncentraciju antioksidanata koji su glavni neutralizatori slobodnih radikala u tijelu, borovnica je visokocijenjena kultura u prevenciji i pomoći kod raznih krvnih oboljenja, karcinoma, srčanih bolesti, regulaciji šećera i masnoća, prevenciji bolesti urinarnog trakta, poboljšanju vida, te usporavanju procesa slabljenja psihičkih i mentalnih sposobnosti vezanih uz starenje organizma, kao i usporavanju štetnih procesa kojim slobodni radikali oštećuju kolagenske ćelije kože .
Borovnice, uz drugo bobičasto voće kao brusnice, maline, kupine i jagode izvrsno jačaju imunitet tijela. Antioksidans koji im daje prekrasnu plavu boju, štiti tijelo od slobodnih radikala, i pdsotiče brži protok krvi kroz krvne sudove. Korisne materije tako brzo stižu do dijelova tijela koji ih trebaju. Šaka borovnica dnevno dovoljna je za očuvanje dobrog zdravlja. Jedite ih kao dodatak jelima ili s palačinkama, ako su smrznute ili sušene. Ako ne volite borovnice, jedite drugo gore navedeno bobičasto voće. Ono sadrži zdrave hranjive materije pa ako ste ljubitelj npr. jagoda, navalite.
Borovnice mogu pomoći u borbi protiv ateroskleroze
Istraživanje pruža prve direktne dokaze da borovnice mogu pomoći u prevenciji štetnih plakova ili lezija, simptoma ateroskleroze, od povećanja u arterijama.
Ateroskleroza je vodeći uzrok dva oblika kardiovaskularnih bolesti, srčanog i moždanog udara.
Istraživanje upoređuje veličinu ili područje, aterosklerotskih lezija kod 30 mladih laboratorijskih miševa. Polovina životinja je hranjeno obrocima bogatima borovnicom u prahu kroz 20 nedjelja, dok prehrana drugih miševa nije sadržavala prah bobica.
Veličina lezija, mjerenih na dva mjesta na aorti, bila je 39 i 58 posto manja nego što su bile lezije kod miševa čija prehrana nije sadržavala borovnice u prahu.
Ranija istraživanja, predlagala su da konzumiranje borovnica može pomoći u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. No, direktan dokaz o tome nikada prije nije prikazan, navodi glavni istraživač Xianli Wu.
Prehrana bogata borovnicama za miševe je sadržavala oko 1 posto borovnica u prahu, ekvivalent od oko pola šoljice svježih borovnica.
Svi miševi u istraživanju su imali manjak apolipoproteina E, osobina koja ih čini vrlo osjetljivima na formiranje aterosklerotske lezije i na taj način su odličan model za biomedicinska i prehrambena istraživanja.
Grupa istraživača je željela utvrditi mehanizam ili mehanizme kojima je borovnicama omogućeno kontrolisati veličinu lezije. Na primjer, podsticanjem aktivnosti kod četiri antioksidativna enzima, borovnice su možda smanjile oksidativni stres koji je poznat kao faktor rizika za aterosklerozu.
U slijedećem istraživanju, grupa želi utvrditi da li će konzumiranje borovnica u dojenačkoj dobi, djetinjstvu i mladosti, pomoći u zaštiti protiv nastanka i progresije ateroskleroze u kasnijim godinama. Rana prevencija može biti posebno važna, pogotovo ako uzimamo u obzir današnju epidemiju dječje debljine. Prekomjerna tjelesna težina i debljina povećavaju rizik ateroskleroze.
Konzumacija i preparati borovnice
Bobice možemo jesti svježe ili osušene i umočene u alkohol. Suše se na 45 stepeni C. Od njih možemo raditi i ekstrakt s rakijom, sok ili pekmez.
Suve bobice korisne su pri zaustavljanju proliva, za razliku od svježih, koje djeluju kao blagi purgativ, pomažući na taj način kod problema s neurednom stolicom. Predstavljamo vam dva jednostavna, a korisna recepta za pomoć pri tegobama:
Tinktura od borovnice
U litru alkohola 60% ili u kvalitetnu, jaku rakiju, stavite 20 g ploda borovnice. Bocu dobro zatvorite i ostavite na suncu ili u toploj prostoriji 10 – 14 dana. Nakon toga ocijedite i uzimajte po 40 kapi u malo mlake vode ili na kocki šećera. Odličan lijek protiv srdobolje, proljeva i drugih bolesti.
Sirup od borovnice
Deset kasika boba borovnice kuvajte u litri vode (15 – 20 minuta). Ocijedite, dodajte isto toliko šećera i ukuvajte u sirup. Odlično sredstvo za sve želučane bolesti.
Izvor: durmitor.wordpress.com
