Aidar Akhmetov, poznati ruski i svjetski baletan, koreograf i umjetnički direktor teatra Vladivostok, odnedavno je i povremeni stanovnik Crne Gore.
Akhmetov je, privučen pričama o Crnoj Gori i njenim prirodnim ljepotama, prošle godine došao u našu zemlju i, oduševljen svim što je vidio, odlučio da kupi stan u Dobrim vodama.
U razgovoru za Slobodnu riječ, Akhmetov priča o svojim umjetničkim angažmanima, prenosi svoje viđenje kulture u Crnoj Gori i otkriva da živi za trenutak kada se na sceni prepusti igri.
„Kada sam stigao u Crnu Goru sve mi se dopalo. Shvatio sam da su ljudi jednostavni i ljubazni i po mentalitetu i mnogo čemu slični Rusima. Svidjelo mi se što vole Ruse i ruski narod. Čuo sam i ranije o ljepotama Crne Gore, o planinama, moru, rijekama, jezerima, a kad sam došao vidio sam toliko jedinstvene ljepote na tako malom prostoru… A ljudi su tako dobri i prijatni“.
Govoreći o kulturi, on je podsjetio na Jugoslaviju i perioda kada je u njoj kultura cvjetala.
„Veoma je loše što su svi ostali iza svojih granica – Hrvati iza svojih, Srbi iza svojih… Granice su dovele do nazadovanja kulture. Jugoslovenska kultura se orijentisala ka ruskoj kulturi – ruski pedagozi su dolazili u Jugoslaviju da prenesu znanje i nešto nauče, ali, nažalost, to se danas zadržalo samo u Srbiji“.
U Crnoj Gori kaže, treba nastojati da se kultura brže i kvalitetnije podigne na bolji nivo.
„To jedino može uz pomoć kvalitetnih ljudi, s obzirom da se u kulturu slabo ulaže. Kod vas niko ne želi da daje novac za kulturu. Političari nijesu svjesni da što više ulaganja u kulturu znači veći razvoj društva. U Rusiji je odvajkada država odvajala veliki novac za kulturu, otvarala muzeje, pozorišta… Tako je ranije bilo u Njemačkoj i Francuskoj, ali sada se i kod njih sve manje novca izdvaja za kulturu. To se može vrlo lako regulisati zakonima kojima se uvode takse i dio poreza preusmjerava u budžet za kulturu. Takođe, kompanije koje daju novac za kulturu treba da budu oslobođene dijela poreza. Tada će kultura početi da napreduje. To je zakon koji se primjenjivao u Kanadi. Tako je u Americi, tako je u Rusiji – firme budu oslobođene dijela poreza.“
Akhmetov je rekao da je sada u Crnoj Gori kulturni prostor mali i sa njim može da se radi „šta god poželite“.
„Na primjer, Vanja Pantović je otvorila baletsku školu. Iako je to jedinstvena škola, za nju novca u Crnoj Gori nije bilo. Ljudima treba otvoriti oči, da shvate da će im kultura pomoći“.
Osvrćući se na Jugoslaviju, Akhmetov je rekao da su „političari prvo ubili kulturu kada je došlo do rascjepa države“.
„Nije slučajno da su velike sile, kada su pokoravale države, prvo ubijale duh kulture. Jer ako sačuvate duh svoje kulture, zadržali ste sve“.
Akhmetov je 25 godina nastupao kao zvijezda svjetske baletske trupe. Deset godina je imao kompaniju u Barseloni sa kojom je pozajmljivao zvijezde ruskog baleta i pravio gala koncerte po Evropi.
„Producentski posao je interesantan, ali mnogo je zanimljiviji taj duh postavljanja baleta. Umorio sam se od producentskog rada koji nije kreativan. Mnogo je bolje da se bavim koreografijom, da sabiram trupu i radim kreativan posao. Ja sam želio da budem pedagog, ali i to je jedna vrsta rutine. Zato mislim da je bolje to što sam prihvatio mjesto umjetničkog direktora teatra u Vladivostoku. To je jedan od najvećih teatara u Rusiji, a za pola godine postavili smo četiri baleta. Sada želim da napravim jedan veliki spektakl, kao umjetnik, a ne kao producent“.
Pošto je kupio stan u Dobrim vodama, Akhmetov kaže da sada može da „napravi svoju drugu umjetničku bazu sa kojom može da pokriva širi prostor Balkana“.
„Osjećam da je ovdje moguće djelovati. Nema intriga i to vam nije u mentalitetu“.
Četiri posljednja mjeseca igrao je Rudolfa Nurejeva.
Na pitanje šta bi posebno izdvojio u svojoj karijeri, Akhmetov nije mogao da odgovori, ali je istakao da je „najljepše kada je na sceni“.
„Kada izlazite na scenu ne razmišljate da li tehniki možete da to nešto izvedete. Prosto živim za taj trenutak kada se prepustim igri“.
Upitan da li bi, kada bi Crna Gora imala teatar i uslove, prihvatio ponudu da dođe i da iz Moskve dovede trupu, Akhmetov je odgovorio:
„Nije potrebno dovoditi trupu iz Moskve. Treba napraviti svoju trupu i imati svoj budžet“.
Aidar Akhmetov, narodni umjetnik Republike Tatarstan i umjetnički direktor teatra u Vladivostoku, rođen je u Moskvi, a 1986. diplomirao je na Moskovskoj akademiji koreografiju (sada Moskovska državna akademija za koreografiju) u klasi profesora A. Bondarenko. U 2010. bio je umjetnički direktor baletske trupe Državne opere i baleta Republike Burjatia.
Organizator je i vođa “Zvijezde ruskog baleta” u Rusiji, Španiji, Japanu, Turskoj, Kazahstanu, Bugarskoj, Kanadi i Kini (kulturni program Olimpijskih igara).
Kao gost zvijezda radio je u mnogim pozorištima svijeta u Moskvi, Mađarskoj, Kanadi, Novom Zelandu, Americi, Turskoj, Japanu, Južnoj Koreji, Makedoniji…
Osvojio je veliki broj prestižnih nagrada na međunarodnim takmičenjima.
S. P.
