Prodaja jednog seta ordenja otkrila je nevjerovavatnu priču o herojskim djelima možda najljepše špijunke iz Drugog svjetskog rata za koju svijet dosad nije čuo. Ordenje koje joj je dodijeljeno biće prodato za 300.000 funti, ali priče o njenom junaštvu vrijede mnogo, mnogo više.

Violeta Sabo, koju su nacisti pogubili nakon brutalnog mučenja koje su sproveli SS oficiri, posthumno je nagrađena prestižnim „Džordžovim krstom“ za herojstvo u visokorizičnoj misiji u okupiranoj Francuskoj tokom Drugog svjetskog rata.

Nevjerovatna hrabrost lepe 23-godišnjakinje insirisalo je tri biografije, kao i film iz 1958. godine „Carve Her Name With Pride“ (Njeno ime isklešite ponosom), u kojoj ju je igrala Virdžinija Mekena.

Rođena kao Vajolet Bušel u Stokvelu u Južnom Londonu, Sabova se priključila kopnenoj vojsci na samom početku rata, a u početku je samo sakupljala jagode za jednu protivvazdušnu jedinicu.

Ali, kada joj je suprug ubijen 1942. u El Alamejnu, zavjetovala se da će ga osvetiti, pa je odlučila da konkuriše u jedinicama za specijalne operacije.

 
Lažna lična karta koju je Violeta Sabo koristila tokom misija u Francuskoj

U svojoj posljednjoj misiji, ona je učestvovala u akciji osujećivanja njemačkog odgovora na iskrcavanje za Dan D, kada je žrtvovala svoj život pružajući vatrenu podršku muškom kolegi sve dok nije ostala bez municije kako bi saborac pobjegao.

Nakon što je uhvaćena, brutalno su je mučili SS oficiri prije nego što ju je strijeljala njemačka vojska u zloglasnom logoru Ravensbruk početkom 1945. godine.

Samo četiri žene su dobile Džordžov krst u istoriji, a ostale tri su takođe tajni agenti, a jedna od njih Odet Sansom, Violetu Sabo je opisala kao „najhrabriju među nama“.

Njeno ordenje, kao i prateći dokumenti ocijenjeni su kao najvažnija kolekcija iz Drugog svjetskog rata u istoriji koja se prodaje u Britaniji.

Kolekciju prodaje Violetina ćerka Tanja Sabo, koja se trudila da očuva sjećanje na majku.

Tanja (73) kaže da medalje prodaje teška srca, ali da je to jedini način da obezbijedi finansijsku budućnost.

 

– Nakon mnogo godina aktivnog podržavanja nasleđa moje majke, došla sam do tačke u životu kada moramd a donesem tešku odluku po pitanju budućnosti ordenja. Nemam djece, pa pitanje nasljednika medalja mora da bude riješeno. Zato sam odlučila da raspišem aukciju za ovo ordenje – rekla je ona.

Priča o nevjerovatnoj hrabrosti Violete Sabo nadahnula je cijelu svjetsku javnost.

– To je priča o hrabrosti i ljepoti jedne žene, a zapravo jednog izuzetnog ljudskog bića, koja je svoje neprijatelje pobijedila stoicizmom kakav može da bude samo primjer svima nama danas – kaže Dejvid Erskin Hil iz aukcionarske kuće „Diks Nunana Veb“.

Violeta se rodila u braku Britanca i Francuskinje, a udala se za Etjena Saba 1940. godine. Sabo je bio pripadnik Francuske legije stranaca i višestruko odlikovan vojnik, a brak je nastupio nakon ljubavnog vrtloga koji je trajao samo šest mjeseci.

Ubili su ga Njemci tokom operacije u Sjevernoj Africi oktobra 1942. godine. Svoju ćerku Tanju nikad nije ni vidio.

Špijunska karijera Violete Sabo izgledala je kao iz romana. Njen tečni francuski učinio ju je idealnim kandidatom za tajnu službu. Prvu misiju imala je u aprilu 1944. godine, dva mjeseca prije iskrcavanja u Normandiji, kada je padobranom skočila iznad Šerbura.

Učestvovala je u visokorizičnoj solo misiji povezivanja mreže agenata britanske službe na francuskoj teritoriji, a trebalo je da prikupi i podatke o fabrikama koje se proizvodila materijale za nemačke trupe, kako bi saveznici mogli da ih bombarduju.

Njemci su je tokom misije dva puta hapsili, ali su je odmah i pustili jer su povjerovali u njen alibi.

Druga i posljednja operacija desila se u junu 1944. godine, dva dana prije Dana D, kada se padobranom spustila na jug Francuske. Priča se da je izljubila cijelu posadu aviona prije nego što je skočila.

Ona i član lokalnog pokreta otpora Žak Dufor trebalo je da sabotiraju nacističke komunikacione kanale kada su zaustavljeni na njemačkoj kontrolnoj stanici kod Limoža.

 
Iskrcavanje na Normandiji

Kada im je identitet otkriven, potrčali su ka obližnjem polju pucajući u nemačke vojnike. Neko vrijeme su puzali poljem, sve dok Violeta nije mogla dalje zbog umora i povrijeđenog članka. Tada je usledio herojski čin. Rekla je Duforu: Ti idi dalje, ja ću te štititi.

– Insistirala je na tome da ja pokušam da pobjegnem, da nije bilo svrhe da ostanem uz nju. Tako sam ja otišao, a ona je nastavila da puca – rekao je godinama kasnije Dufor.

Tek kada je ostala bez municije, Njemci su je uhvatili. Jedan svjedok je rekao da je SS oficiru tada pljunula u lice.

Uslijedilo je neopisivo mučenje u Limožu a zatim i u Parizu, da bi je na kraju prebacili u logor Ravensbruk.

Ostala je nepokorna tokom cijele golgote, a zbog prkosnog ponašanja strpana je u samicu. Ona i agentkinje Deniz Blok i Lilijan Rolf pogubljenje se pucanjem u potiljak između 26. januara i 5. februara 1945. godine. Tijela su im kremirana.

Džordžov orden dodijeljen joj je posthumno decembra 1946. godine.

Izvor: blic.rs, dailymail.co.uk
Foto: wikiemedia.org