U kristalnoj plavoj vodi koralnog priobalja Malezije živi grupa ljudi koja je sazdala tako intimnu vezu sa vodom oko sebe da rijetko napuštaju to okuženje. Nakon što im je zabranjeno da žive na malezijskom tlu zbog statusa izbjeglica, narod Bađau je drastično smanjio kontakt sa kopnom, izabravši nomadski način života na okeanu.
Umjesto da uče matematiku ili neki drugi školski predmet, djeca iz naroda Bađau dobiju mreže i odrasli ih uče kako da love ribe, hobotnice i jastoge iz čamaca rukom istesanih iz komada drveta.
Djeca navodno toliko vremena provode u okeanu da su im se oči prilagodile tako da jasnije vide pod vodom. Zanimljivo je da pripadnici naroda Bađau umjesto „morske bolesti“ osjećaju „kopnenu bolest“ kada izlaze na kopno.
Ti kontakti sa ljudima na obali su rijetki, a svode se na to da članovi izbegličke zajednice putuju do obližnjeg grada Semporne kako bi hranu ulovljenu u okeanu trampili za namirnice koja voda ne može da im pruži.
Napravili su svoju priobalnu zajednicu kuća postavljenih na drvenim stubovima i u okeanu pronalaze gotovo sve što im treba da prežive.
Malezijski fotograf Ng Ču Kija (43) otišao je u posjetu ovoj udaljenoj okeanskoj zajednici kako bi zabilježio duboku vezu između naroda Bađau i njihovog morskog doma.
Ču Kija je pripadnike naroda Bađau opisao kao izbjeglice bez države koje su napustile Filipine i sada odlučile da cijeli život provedu na moru.
– Oni kopno posjete samo na kratko kako bi trampili ribu za pirinač, pijaću vodu i druge namirnice – kaže fotograf, a prenosi britanski „Dejli mejl“.
Veze naroda Bađau s okeanom su toliko duboke da oni čak mjere vrijeme po plimi i osjeki i ne razmišljaju o minutima i satima.
Ču Kija navodi da su djeca naroda Bađau istrenirani lovci koji mogu začas da uhvate obilje morske hrane. Neki zaranjaju i do dubine od 20 metara u potrazi za hranom.
– Svakog dana djeca sijedaju u rokom istesane piroge i sa mrežom i kopljem u rukama odlaze na okean u potrazi za hranom – navodi Ču Kija.
Ta hrana je primarni izvor prihoda za ovaj narod i zbog toga Ču Kija smatra da se djeci ostavlja mala mogućnost da nekada odu iz ove okeanske zajednice.
– Djeca nemaju mogućnost da idu u školu, tako da nemaju šta da očekuju u budućnosti – kaže fotograf.
On dodaje da, iako mnoge ljude privlači jedinstven i prirodan način života naroda Bađau, on ne bi ohrabrio druge da žive u takvim uslovima.
– Djeca bi trebalo da se obrazuju o temama kao što je prirodna sredina i higijena i ja lično ne ohrabrujem ljude da odrastaju tamo. Po mom mišljenju, radi se o situaciji koju bi trebalo kontrolisati – zaključuje Ču Kija o narodu koji zovu „morskim Romima“.
Izvor: blic.rs
Foto: profilmedia.rs
