Kada je grupa Peraštana, entuzijasta, došla na ideju da pokrene Festival klapa u tom gradu, prije petnaestak godina, nisu ni slutili da će postati na neki način „čuvari“ klapske pjesme u Crnoj Gori. Osnovni cilj osnivača ovog jedinstvenog Festivala bio je promovisanje i čuvanje tradicije klapskog a capella pjevanja, kao dijela muzičkog nasljeđa Boke Kotorske i Crne Gore
U susret 15. Međunarodnom festivalu klapa Perast za “Vijesti” je govorio njegov izvršni direktor Milan Mikan Kovačević.
Jeste li očekivali da će Festival opstati 15 godina?
Trajanje je, uz ostalo, odraz uloženog rada, upornosti i nadahnuća da se neka zamisao, kao naš Festival, ostvari, opstane i nadamo se nastavi da živi. Pokušavam da vrijedna dostignuća ne dovodim u pitanje prognozama o opstanku, već da djelujem kreativno i ubijedim saradnike i prijatelje sa kojima radim, institucije i pojedince čija nam je podrška neophodna, da su rezultati na polju klapske muzike kojom se bavimo, vrijedni poštovanja. Svakako, ni slutio nisam da će se u uvažavanju Festivala pridružiti najslavniji: pjesnik Jakša Fiamengo, autor preko 400 pjesama poput čuvene “Nadaline” ili “Karoca gre”, nebrojenih Oliverovih i klapskih hitova. Fiamengo je već godinama predsjednik žirija za najljepše stihove naših Novih klapskih pjesama. Pa klapski autori poput maestra Krešimira Magdića, prof. Rajmira Kraljevića, Duška Tambače, Dušana Šarca, pok. dr Nikole Bublea, prof. Jasminka Šetke, našeg umjetničkog direktora,Vicka Dragojevića iz Dubrovnika…
Da će nam u Perast doći “Kambi”, “Šufit”, “Neverinke”, “Bunari”, “Kumpanji”, “Kaše”, “Luka” iz Rijeke… Da će “Incanto” iz Kotora, za samo pola boda izgubiti 1. mjesto od petostrukih pobjednica iz Omiša, da će “Alata” iz Podgorice biti ispred niza čuvenih klapa iz Dalmacije… da će pjesma “Peraški akvarel”, koju je izvela “Assa Voce”, a napisao Slobodan Kovačević postati apsolutni pobjednik 14. Festivala u Novim kompozicijama… Moguće je, da sva pomenuta imena i ostvarenja, ne znače mnogo širokoj publici. Ali klapska publika, rekao bih, postaje sve brojnika i u Podgorici i u Nikšiću i u Beranama … Iskreno, sve to nisam slutio ali to jeste potvrda uspjeha i garancija daljeg opstanka.
Kada bi se vratili na početak što bi ste mijenjali, gdje ste griješili?
Strateški – ne bih rekao da je bilo grešaka, to pokazuju i ostvareni rezultati. Žalim međutim zbog nedovoljno osmišljenog marketinga na polju prezentacije klapske muzike u medijima, ne samo kao muzičke zabave, već i kao dijela naše muzičke kulture. Upravo na takvom narodnom pjevanju, od peraških bugarščica, unisonih pojanja u kolu, počasnica, obrednih i običajnih pjesama, razvija se višeglasje u bokeljskom pjevanju.
E, takvu etno muziku, klapsku u primorju, autentičnu narodnu u srednjoj i sjevernoj Crnoj Gori, treba uvesti u školske programe, u redovne horske sekcije, kako bi djeca pjevala ono najvrijednije od našeg tradicionalnog i autentičnog, gradeći i svijest i drugačiju muzičku kulturu od nametnutog šunda.
Žalim dakle što se kao Festival nijesmo izborili za uvođenje takvih programa u obrazovni sistem i stvorili kadrovske-pjevačke baze za nove klape ili pjevačka društva.
Najavili ste brojne programe za ovu godinu.
Jubilarni Perast 2016. ljubiteljima klapske pjesme, publici i bokeljskim turistima priprema sasvim različitu koncepciju od dosadašnjih festivala: tokom čitave ljetnje sezone, biće održano čak osam vrhunskih klapskih koncerata po čitavoj Boki. Sa “Herceg-festom” kao suorganizatorom, 1. jula priređujemo prvi veliki koncert – kvalifikacije ženskih klapa iz čitavog regiona, a 2. jula isto takav koncert, muških klapa slijedi u Tivtu.
Dva događaja će biti organizovana pod pokroviteljstvom Odbora za proslavu 10 godina crnogorske nezavisnosti: 16. jula u Kotoru nastupaju najbolje crnogorske klape uz svečanu promociju jubilarnog festivalskog CD-a. Na njemu je 36 pjesama – prava muzička slika Perasta: bokeljske, najbolje nove kompozicije, obrade Kubinih zapisa iz 1907. i zavičajne pjesme iz Crne Gore i regiona. Istog dana će u Muzeju grada Perasta, biti prestavljena i Lirica br. 4, posvećena Dioniziju de Sarno San-Đorđiu, kod nas poznatijem kao autoru opere “Balkanska carica”, dok je manje poznat njegov doprinos u zapisivanju tradicionalnih pjesama u zbirci “Uspomene iz Perasta” iz 1896.
Finale Perasta 2016. se odvija u dvije noći: 29. jula je koncert Novih klapskih pjesama i mješovitih klapa a 30. jula završna noć u kojoj ćemo čuti finaliste – zaista najbolje interpretatore iz regiona i Crne Gore. Uz dva koncerta u avgustu, Poklon gradu, u Perastu i Kotoru, Festival značajno obogaćuje turističku kulturnu ponudu u Boki, prezentujući tako našu vrijednu kulturnu baštinu. Visoki umjetnički kvalitet programa, učešće najboljih klapa i dokazanih stručnjake dakle više nije posebnost, već samo kontinuitet koncepcije Festivala u Perastu, koji je po tim vrijednostima prepoznat u Crnoj Gori i regionu.
Dug , neizvjestan i frustrirajući put do novca za Festival
Kako finansijski uspijevate da opstanete?
Festival na sadašnjem nivou za sve opisane godišnje aktivnosti treba 35.000 eura. To je dakle za tih desetak koncerata godišnje, smještaj i hranu 30 klapa, odnosno oko 400 učesnika, tehničke i operativne ekipe, razglas, binu, rasvjetu, nagrade, naša izdanja “Lirice”, seminare za crnogorske klape, žiri i stručne saradnike… Već nekoliko godina pokušavamo sami i u okviru Kotor arta obezbijediti od dva glavna pokrovitelja Ministarstva i Opšine po 15.000. Sponzora – privrednika je sve manje, ili su najveći već opredijelili sredstva za veće programe u Kotor artu. Od Ministrastva turizma već godinama nijesmo dobili nikakvu podršku, niti imamo „velikog sponzora“. Ministarstvo kulture je prošle dvije godine doniralo po 12.000 a Opština osam do 10.000 eura. To je znatno ispod planiranih potreba, pa redukujemo što možemo. Prodali smo sopstveni razglas da bismo pokrili gubitak od 5.000 eura prošle godine… Spasavaju nas prijatelji i tzv. mali sponzor“ prema kojima, utoliko više, izražavamo veću zahvalnost.
U Kotoru se zapravo i pored svih rezultata moramo svaki put iznova boriti za veću materijalnu pomoć nego što je dobijamo po principu „kao prošle godine“. Od podrške do odgovarajuće materijalne podrške dug je, neizvjestan i frustrirajući put, upravo jer se kao takav stalno ponavlja.
Rad na zaštiti muzike u Perastu
Imate li namjeru da zaštite Međunarodni festival klapa Perast kao nematerijalnu kulturnu baštinu na nivou države i EU?
Hrvati su zaštitili dalmatinsku klapsku pjesmu koja je na Listi svjetske nematerijalne kulturne baštine. Mi sakupljamo potrebnu građu kako bismo, nakon sumiranja rezultata, razmotrili i zaštitu stvorenog u Perastu. A u Crnoj Gori, ako ste aludirali na neke pokušaje napada na rezultate Perasta i stvaranje nekih paralelnih festivala klapa – nema potrebe.
Ne mogu najnekvalitetniji, nezadovoljni što se lošim rezultatom ne mogu izboriti za mjesto među uspješnima klapama, samo napadom na Festival u Perastu praviti program i opravdanje svog postojanja. Divno je što imamo živopisne folklorne grupe, nudimo turistima smokve i priganice i još zapjevati i to prodati kao klapsku pjesmu. Svaka čast, korisno je to, ali nema to blage veze sa festivalom klapa, a posebno ne sa dostignućima Perasta. Za to treba mnogo toga ozbiljnog.
Izvor: vijesti.me
