Moskovski metro je podzemna željeznica sa najvećim brojem prevezenih putnika na svijetu. Na ukupno 325,4 km pruge, 12 linija i 194 stanica, prosječnim radnim danom preveze se između 8 i 9 miliona putnika. Ipak ono što ga čini najaposebnijim metroom na svijetu nije ni broj putinika ni dužina linija, već njegove spektakularne stanice. Svaka za sebe pravi je mali muzej na otvorenom
Kosmomolskaja metro stanica
Osam velikih panela na plafonima Kosmomolskaja metro stanice inspirisani su značajnim osobama ili događajima vezanim za rusku prošlost, pa su tako oslikani Aleksandar Nevski i legendarna bitka protiv Napoelonove vojske na rijeci Borodin 1812. godine. Stanica koja se nalazi na 37 metara dubine otvorena je 30. januara 1952. godine. U samoj stanici nalazi se i Lenjinova bista. Njen tvorac, arhitekta Aleksej Duškin, za izvanredna dizajnerska i arhitektonska rješenja nagrađen je Staljinovim priznanjem.
Majkovskaja metro stanica
Majakovskaja stanica nalazi se u samom srcu današnje Moskve. Otvorena je 11. septembra 1938. godine. Projekat za ovu stanicu urađen je u sklopu druge faze širenja moskovskog metroa. Nalazi se 33 metra ispod zemlje i ima jako zanimljivu prošlost. Tokom drugog svjetskog rata bila je korišćena kao sklonište. Na godišnjicu Oktobarske revolucije 1941. Staljin je održao govor pred velikim brojem partijskih lidera i okupljenih građana. I njen idejni tvorac je Aleksej Duškin. U samoj stanici nalazi se i bista pjesnika Vladimira Majakovskog. Njegova pjesma „Moskovsko nebo“ bila je inspiracija za ukrašavanje plafona.
Kievskaja metro stanica
Ova stanica ima je dobila po obližnjem željezničkom terminalu, a dio je Koltsevaja linije metroa. Projekat za nju izabran je na konkursu u Ukrajini. Veliki mozaici koji je krase slave rusko-ukrajinsko prijateljstvo i imaju pozlaćene linije. Na kraju platforme nalazi se bista Lenjina.
Novoslobodskaja metro stanica
Aleksej Duškin, arhitekta stanice, dugo je želio da upotrijebi vitraže u dekorisanju metro stanice. Prvi crteži datiraju iz vremena prije Drugog svjetskog rata. Uz pomoć mladog arhitekte Aleksandra Strelkova, 1948. godine, Duškin je upoznao poznatog umjetnika Pavela Korina, koji je pristao da osmisli djela za vitraž panele. Prema njegovim nacrtima, 32 panela koliko ih ima uradili su letonski umjetnici. Svaki vitraž, okružen mesingom, postavljen je u jedan od stubova stanice i osvijetljen iznutra. Na kraju platforme je mozaik Pavela Korina na kome piše „mir u cijelom svijetu.“ Vitraž paneli, mozaik, mesing kao i elegantni lusteri pažljivo su očišćeni i restaurirani 2003. godine.
Elektrozavodskaja metro stanica
U sklopu treće faze gradnje moskovskog metroa, izgrađena je metro stanica Elektrozavodskaja. Otvorena je 1944. godine, u vrijeme Drugog svjetskog rata: Djelo je arhitetkte Vladimira Šušokova koji je preminuo prije nego što je stanica završena. Ime je dobila po elektro industriji koja se nalazi u blizini, a zamišljena je kao kombinacija art deko stila i staljinističke arhitekture. Zatvorena je na godinu dana početkom 2007. godine kada je kompletno renovirana.
Arbatskaja metro stanica
Arbatskaja metro stanica najdublja je stanica moskovskog metroa, s obzirom da se nalazi na 41 metar dubine. Završena je mjesec dana nakon Staljinove smrti, a originalna ideja bila je da ovaj prostoru bude bunker. Osim što je najdublja, ova stanica je i druga najveća, ali i jedna od najljepših, zahvaljujući baroknom stilu sa elementima staljinističkog dekora.
Rumancevo metro stanica
Kako se ruski metro širi, tako su i nove metro stanice projektovane u skladu sa novim standardima, ali i novim trendovima u arhitekturi. Među posljednjim koje su otvorene je i stanica Rumancevo u decembru 2015, koja stilski nimalo ne liči na slavne metro stanice iz centra grada. Njen dizajn je oštrih linija i vedrih boja, a kao i većina modernih metro stanica urađen aje u minimalističkom stilu.
Izvor: blic.rs
