U nikšićkoj gimnaziji početkom februara otvoren No Hate ugao u cilju borbe protiv govora mržnje. Podrška i od Uprave za mlade i sport Crne Gore. Govor mržnje, zlostavljanje i nasilje – koncepti koji se prepliću
Psiholog Anđela Nikčević kaže da je početkom feburara u školi otvoren No Hate ugao, prostor u kome će učenici i profesori, članovi No Hate kluba, timski planirati aktivnosti u okviru kampanje suzbijanja govora mržnje u školi i lokalnoj zajednici.
Objekat je u potpunosti adaptiran po želji učenika, koji su na jednom od zidova iscrtali riječ koja nosi snažnu poruku – Tolerance.
„Formiranje No hate ugla prva je aktivnost u okviru istoimenog projekta koji je nastao tokom našeg učešća na IV ljetnjoj akademiji „Ljudska prava u akciji“ za zemlje jugoistočne Evrope. Akademiju organizuje Zavod za školstvo u saradnji sa Norvežanima koji se malo više bave ovom temom, oni su edukatori u Evropi za ovu oblast. U pitanju je jedna dosta kompleksna obuka koja se tiče obrazovanja o ljudskim pravima i demokratiji. U okviru same obuke trebalo je da napravimo nacrt projekta i da prepoznamo ciljne oblasti i probleme koje bi trebalo rješavati u tom polju. Napravili smo nacrt sa kojim smo došli do ovog sada. Projekat je uobličen, a Uprava za mlade i sport Crne Gore nas je većinski podržala, jednim dijelom i Opština Nikšić. Uz njihova sredstva smo uspjeli da projekat dovedemo do toga da on funkcionište“, kazala je Nikčević.
Prema njenim riječima, cilj je podsticati nastavnike na aktivnu participaciju u aktivnostima koje se tiču ljudskih prava i osnažiti sam No hate klub koji u školi postoji već godinu dana. Podrška je stigla od Uprave za mlade i sport koji su koordinatori za nacionalnu kampanju No hate speech pokreta, kampanje Savjeta Evrope mladih za borbu protiv govora mržnje.
„Ja sam u oktobru pošle godine bila učesnik seminara u Norveškoj koji se bavio temom kako nastavnici konkretno mogu da pomognu u prevenciji borbe protiv govora mržnje. Po povrtaku u zemlju odlučila sam da pogledam šta se to kod nas dešava. Tada sam naišla na podatak da podgorička Gimnazija realizuje “No hate online, No hate offline“, u koji je uključeno nekoliko škola. Kooridnatorka tog projekta je profesorica podgoričke Gimanzije. U saradnji sa njom izvršili smo modifikaciju jer su njihovim projektom učenici i nastavnici tretirani kao jedna cjelina, a sada smo napravili da jedni prolaze jednu, drugi drugu obuku i na kraju se sastaju i imaju određene aktivnosti“, kazala je ona.
Realizvan je i Modul obuke za nastavnike, šest radionica, potom diskusije na engleskom jeziku, i diskusije u okviru redovne nastave. Broj članova kluba stalno raste, a čak 33 nastavnika se dobrovoljno prijavilo za obuku, gdje su učili koja je njihova lična uloga i šta kao pojedinici i profesionalci mogu da učine da bi se stvari pokrenule sa mrtve tačke.
„Tako je povećan nivo njihovog znanja o kampanji, programima, konceptu Savjeta Evrope… Došlo je i do predmetne korelacije, što je odlična stvar, jer su jako lijepo prihavatili čitavu priču. Svi smo prepoznali ovu temu kao zaista važnu, i odlučili smo da hrabro damo svoj doprinos“, navela je ona.
Ističe da je suština da učenici prepoznaju govor mržnje i koji je to pravi način da reguju.
„Rezultat istraživanja kako učenici vide poziciju govora mržnje je da djeca nijesu prepoznala veliki intenzitet govora mržnje usmjeren prema osobama LGBT orijentacije, kao na nivou nacionalne pripadnosti. Pokazalo se da oni najviše mržnje prepoznaju u onlajn gejmingu gdje ima dosta sadržaja, kao što je komentarisanje po forumima ispod članaka na portalima“, istakla je Nikčević.
Teško je napraviti razliku šta je govor mržnje, šta zlostavljanje, a šta je nasilje, i to su, kako objašnjava, koncepti koji se prepliću. Zajednički se trude da kod mladih podignu svijest kako bi mogli bolje pepoznati govor mržnje i reagovati u određenim situacijama.
„Da li postoji govor mržnje da, da li ga smanjujemo da, da li je intenzitet veliki? Mislim da uopšte nije moguće očekivati neki drastični pomak, ali ima efekta. Ovo što mi radimo jeste da se naši mladi bore protiv govora mržnje, ali i ‘vuku za ruke’ nastavnike. Suština je da se i časovima redovne nastave profesori posvete suzbijanju govora mržnje, uključivajući čitavu temu u redovnu nastavu. Oni treba da odrade svoj dio posla, uprava škole, učenici, a i školska klima treba da odradi svoje, pa tako možemo očekivati promjene. Priča sa profesorima počela je krupnim koracima, što je od neprocjenjive važnosti“, ocjenjuje Nikčević i dodaje da djecu uče da li treba da se upuštaju u svađu, ili ako su do te mjere ugroženi kome da se jave.
Smatra da se ne može donijeti zakon da se ne mrzimo, te da su pisana pravila krajnje rješenje, već je potrebno učiti i razgovarati.
„Radimo sa njima na tome kako djelovati, razumski i sa jasnim ciljem, i da prepoznaju kako dati doprinos. Prvo je da se na mržnju ne odgovara mržnjom, tako se samo ulazi u konflikt, ali ako daju pozitivan komentar koji promoviše zdrava rješenja, zdrav odnos, i koji će neko podržati, tako, već postoji pomak. To znači da ljudi koji misle kao drugi, misle zdravo i stiže potvrda da ‘nas’ je više. Tačnije, to je dobar način za reagovanje. To nije ono klasično i nabanalnije ‘ko tebe kamenom, ti njega hljebom’, nego prosto da čovjek promisli prije svoje reakcije“, dodaje.
Takođe, kada ne mogu sami da se izbore, predavači treba da uče mlade kome da se obrate, i oslobode ih tvrdnji da je tražiti pomoć kukavički čin.
“Ohrabriti ih da mogu i da imaju kome da se obrate kada vide da nemaju kapaciteta da se sami izbore. Ako si promijenio jednu osobu, ako je podstakneš, napravio si značajan pomak. Jer, ona će, vođena tom filizofijom, potražiti drugu, tako da se to dobro među ljudima širi“, objašnjava školski psiholog.
“Djeca su sada otvorenija, iskreno pričaju svoja iskustva što nastavnike ‘čeliči’ da mogu zajednički raditi na suzbijanju govora mržnje. Kroz nastavu likovnog sakupljen je veliki broj rješenja za logotip No hate ugla od kojih je odabran jedan kao zvanično rješenje, što opet promoviše ideju tolerancije među učenicima. Sada se formira i kreativni tim učenika koji će svoje ideje dizajnerski prevesti u različita rješenja koja će krasiti školu, tačnije biće vidljiva učenicima i neka vrsta opomene“, zaključila je Nikćević.
