Na cnogorskom tržištu je, zbog sukoba između Rusije i Ukrajine, realno očekivati novi rast cijena brašna, žitarica i ulja, saopštio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Aleksandar Stijović i dodao da efekat čitavog globalnog poremećaja može uzrokovati ozbiljnu nestašicu.
„Još ne znamo kako će se stvari razvijati. I dalje traju mirovni pregovori i nadamo se da će se stvari smiriti. Kroz ovogodišnji Agrobudžet imamo mogućnost da unapređujemo poljoprivrednu proizvodnju i povećamo našu nezavisnost u proizvodnji hrane. Plan je da se unaprijede mogućnosti za veću proizvodnju domaće hrane, kako bi mogli da osiguramo da u slučaju većih poremećaja imamo obezbijeđenu hranu za potrebe našeg stanovništva“, kazao je Stijović.
On se na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavljen ovogodišnji Agrobudžet, osvrnuo na negativne efekte eskalacije sukoba između Rusije i Ukrajine kada je u pitanju globalno snabdijevanje hranom, kao i mogući poremećaji na tržištu.
Stijović je rekao da su neposredno prije početka sukoba dobili povratne informacije da su uvezene značajne količine namirnica, da su naši kapaciteti popunjeni i da smo sada na nivou redovnih potreba za tri mjeseca.
„Globalna situacija izazvana ratom u Ukrajini prijeti globalnom snabdijevanju hranom. Mi ne posjedujemo robne rezerve već od 2003. godine i nemamo nijedan zaštitni mehanizam u slučaju katastrofa i poremećaja u snabdijevanju“, objasnio je Stijović.
Prema njegovim riječima, postojeći Zakon o interventnim nabavkama zavisi od procjene opština i u tom smislu je potrebna široka saradnja da bi roba nabavljana na taj način mogla da se distribuira.
„Budući da smo zemlja koja je visoko zavisna od uvoza, usmjereni smo na evropsku ekonomiju i zavisimo od kretanja na tim tržištima, dok cijene robe zavise od berze“, saopštio je Stijović.
On je rekao da su dan nakon početka sukoba, 25. februara, cijene žitarca značajno skočile, kao i uglja i naftnih derivata.
„Ukrajina i Rusija su veliki izvoznici osnovnih prehrambenih proizvoda, na prvom mjestu suncokretovog ulja, i to je jedan od sektora koji će biti među prvima pogođen“, kazao je Stijović.
Tu je, prema njegovim riječima, i sektor pšenice i kukuruza.
Stijović je podsjetio da je cijena jestivog ulja u Crnoj Gori u prošloj godini porasla 37,6 odsto.
„Iako brašno, žitarice, jestivo ulje i stočnu hranu domaći trgovci uglavnom uvoze iz Srbije, ti se proizvodi trguju na berzama i zavise od cijena kretanja na međunarodnom tržištu. Treba znati da velike zemlje, poput Kine, kupuju na međunarodnom tržištu velike količine i plaćaju čak i unaprijed žetve za narednu godinu“, rekao je Stijović.
Sa druge strane, zemlje regiona, odakle Crna Gora najviše uvozi, kreiraju robne rezerve, popunjavajući svoje kapacitete, čime se na posredan način stvara nestašica na tržištu.
„Ono što će nastati kao problem je momenat kada se Rusija isključi iz SWIFT sistema plaćanja, jer će u tom trenutku biti u nemogućnosti da naplati proizvode koji kreću prema Evropi. To će dovesti do problema da samo ono što je avansno plaćeno može da stigne i tada očekujemo da ćemo imati problem u snabdijevanju, koji se neće odmah odraziti na Crnu Goru, već zavisno od razvijanja ratnih dejstava“, saopštio je Stijović.
On je rekao da su crnogorski kapaciteti robnih rezervi prilčno uništeni i da od 2003. godine ne postoje.
„Ti objekti su devastirani, čak su i instalacije u njima počupane i djelovi opreme odnešeni. Oni se ne mogu tako brzo staviti u funkciji i to je nešto na čemu trenutno radi Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa ostalim resorima“, objasnio je Stijović.
On je dodao da je činjenica da Crna Gora nema skladišne kapacitete.
Postoji, kako je rekao, mogućnost iznajmljivanja silosa od privatnika u Crnoj Gori, ali ih i oni sada popunjavaju za svoje potrebe.
„Resursi u Crnoj Gori za osiguranje u slučaju prirodnih katastrofa, rata i prekida snabdijevanja, su relativno uništeni. Vrlo su nam ograničene mogućnosti, iako imamo finansijska sredstva, ali problem je logistika, gdje to držati i način distribucije“, zaključio je Stijović.
Izvor: RTCG
